|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Europsko istraživanje vrednota: Hrvatska u Europi |
| Voditelj: |
Josip Baloban |
| Ustanova: |
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Projekt je pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a u sastavu Programa Hrvatske vrijednosti u komparativnom kontekstu, koji vodi Institut za društvena istraživanja «Ivo Pilar». Projekt je interdisciplinaran, jer u njemu sudjeluju: teolozi, sociolozi, psiholozi i politolozi. To je četvrti val europskog istraživanja vrednota koji se provodi u 33 europske zemlje.
U kontekstu tog međunarodnog projekta namjerava se dobiti mogućnost participiranja i korištenja baze podataka ostalih europskih zemalja. Rezultati istraživanja omogućiti će jasniji uvid u tendencije razvoja sustava vrednota u Hrvatskoj, ali i uvid u društveni razvoj zemlje. Istraživanje će nam omogućiti uvid u pozicioniranje Hrvatske u sustavu vrednota u Europi. Jednako tako omogućiti će donošenje mnogih obrazovnih, socijalnih i političkih odluka u Hrvatskoj.
Hipoteze. U europskim okvirima Hrvatska će i dalje biti visoko religiozno društvo sa snažnom simboličko-identitetskom ulogom religije u društvu. Varijabla katoliciteta imati će i dalje određen utjecaj na identifikacijske obrasce ponašanja ljudi. Događati će se daljnje stupnjevito i kategorijalno profiliranje vjernika, različito od sociodemograskog profila iz doba komunizma.
Očekivani rezultati. S obzirom na neke elemente Hrvatska će i dalje zadržati country specific obilježja: u obitelji, u visokom postotku konfesionalne pripadnosti, u tradicionalnom poimanju vjere, u ambivalentnom prihvaćanju pojedinih vrednota, u mukotrpnom profiliranju demokratskih navika itd. Za očekivati je da će se u Hrvatskoj postupno profilirati i civilno društvo.
Dobiveni rezultati komparirati će se ponajprije unutar hrvatskog konteksta, tj. s rezultatima dobivenim u trećem valu istraživanja, potom u europskom kontekstu, tj. u usporedbi s rezultatima europskih zemalja.
Važnost predloženog istraživanja temelji se na znanstvenoj, društvenoj, pastoralno-teološkoj i političkoj razini, budući da će dobiveni rezultati biti dostupni široj znanstvenoj javnosti u domovini i svijetu, ali i društvenoj i političkoj javnosti u Hrvatskoj. Teolozima će omogućiti da se na temelju empirijskih spoznaja analitički i kritički suočavaju s postojećom religijskom i crkvenom, ali s moralno-etičkom, te socijalnom situacijom u Hrvatskoj, zatim normativno sugeriraju određene pastoralne modele djelovanja s namjerom da to bude u promoviranju crkvenosti i općeg dobra hrvatskoga društva. |
|
|
|
|
|
|
|
