zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-11-24
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Djelovanje kisika na vaskularnu funkciju u zdravlju i bolesti 
Voditelj: Ines Drenjančević-Perić
Ustanova: Medicinski fakultet, Osijek 
Sažetak: Adekvatna opskrba krvlju perifernih tkiva prvenstveno ovisi o sposobnosti rezistentnih krvnih žila da povećaju ili smanje svoj promjer u odgovor na različite vazodilatatorne i vazokostriktorne poticaje. Prethodne studije pokazale su da se u diabetesu mellitusu (DM) pojačava vazokostrikcija i smanjuje vazodilatatorni odgovor na različite stimuluse što može biti jedan od čimbenika rizika za razvoj mikroangiopatija i poremećene regulacije protoka krvi u perifernim tkivima te razvoja tkivne hipoksije i ishemije. Terapija hiperbaričnim kisikom (HBOT) je adjuvantna terapija za neka ishemička stanja kod DM bolesnika, ali kontraverzna u terapiji cerebralne ishemije. Iako fiziološki mehanizmi djelovanja HBOT nisu još razjašnjeni, neke studije su pokazale da HBO može smanjiti ekspresiju COX-2 u moždanom tkivu i povećati ekspresiju eNOS u kulturama endotelnih stanica, a time posljedično djelovati na funkcionalne i strukture karakteristike krvnih žila. Glavni cilj ovog projekta je evaluacija djelovanja HBOT na vaskularnu reaktivnost i strukturu krvnih žila kod normalnih štakora i štakora kod kojih je izazvan DM pomoću streptozocina. Ovaj projekt testirat će hipotezu da prekondicioniranje štakora s HBOT utječe na normalne i dijabetesom izmijenjene mehanizme koji posreduju vazodilataciju i vazokonstrikciju rezistentnih moždanih krvnih žila i utječu na regulaciju cerebralnog protoka krvi. Kao suprotnost HBOT, kronicna intermitentna hipoksija (KIH) ce izazvati poremecaj regulacije cerebralnog protoka krvi zbog ucinka KIH da kompromitira vazodilataciju ovisnu o endotelu. U evaluaciji funkcije krvnih žila rabit će se in vitro metoda videomikroskopije izoliranih, perfundiranih rezistentnih žila, određivanje kontraktilne sposobnosti aortalnih prstenova, in vivo mjerenje cerebralnog protoka krvi laser Dopplerom, biokemijsko određivanje vazokonstriktornih i vazodilatatornih medijatora te određivanje ekspresije proteina (enzima eNOS, COX 1, 2, CYP450 omega-hidroksilaze) Western blottom kod štakora koji su akutno ili kronično izloženi djelovanju HBOT ili KIH. Incidencija moždanog udara i drugih cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih bolesti te oštećenja perifernih tkiva nakon ishemije veća su u dijabetičara nego u zdravoj populaciji, a mogu biti posljedica poremećene funkcije mikrocirkulacije. Predloženo istraživanje omogućit će po prvi put razjašnjenje mehanizama djelovanja HBOT koji mogu djelovati na usporavanje razvoja DM vaskularne disfunkcije i ublaziti komplikacije DM. 

Natrag