|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Genetičko morfometrijska analiza kraniofacijalnog sustava |
Voditelj: |
Silvio Ferreri |
Ustanova: |
Medicinski fakultet, Rijeka |
Sažetak: |
Ključne polazišne spoznaje
Malokluzije klase III predominantno su genetički utemeljene anomalije s poligenim modelom nasljeđivanja. Uslijed genetičke podloge specifična je često kasna ekspresija morfoloških osobitosti koja se može očitovati povećanim i prolongiranim rastom mandibule što može poremetiti učinke preventivnih, interceptivnih i terapijskih postupaka.
Ciljevi i hipoteza
Ciljevi ovog istraživanja su proučiti genski utjecaj na morfološke varijacije žvačnog sustava i istražiti kandidatske mutacije odgovorne za poremećaje u rastu mandibule, te utvrditi morfološke i auksološke kriterije zubnog luka, gornje i donje čeljusti i facijalnog skeleta kod poremećaja klase III prema Angleu koji jasno determiniraju navedeni poremećaj.
Očekivani rezultati
Metodama geometrijske morfometrije odredit će se kefalometrijske, gnatometrijske, antropometrijske, fotometrijske vrijednosti, simetrije lica i zubnih lukova, te će se analizirati kvalitativna i kvantitativna dentalna obilježja. Također će se utvrditi i morfološki parametri lica, kraniofacijalnog skeleta i zubnih lukova specifični za malokluzije klase III. Provedenim genetičkim istraživanjima utvrditi će se razlike učestalosti mutacija unutar kandidatnih gena koji učestvuju u orofacijalnom razvoju između ispitanika i kontrolne grupe u svrhu preciznijeg utvrđivanja genetičke podloge nastanka orofacijalnih anomalija.
Način provjere rezultata
Točnost dobivenih rezultata testirat će se različitim kvantitativnim i molekularno-genetičkim pristupima te nalazi usporediti s drugim genetičkim i morfometrijskim istraživanjima koja se provode u svijetu.
Važnost predloženog istraživanja
Mogućnost ranog predviđanja specifične krivulje rasta i potencijalno utvrđivanje genetičke podloge u slučajevima prolongiranog rasta donje čeljusti u budućnosti će značajno unaprijediti preventivno-medicinske postupke i poboljšati učinkovitost te smanjiti troškove zdravstvene zaštite. Točna rana dijagnostika u pristupu terapije progenijskog kompleksa izuzetno je bitna zbog primjene različitih strategija terapijskog djelovanja tijekom rasta i razvoja donje čeljusti. Postavljeni model ovog istraživanja kasnije bi se proširio na daljnje istraživanje genetičke podloge različitih kraniofacijalnih obilježja i anomalija na više različitih europskih populacija. |
|
|
|
|
|
|