|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Kognitivna lingvistika i poučavanje engleskog jezika: prijedlozi i članovi |
| Voditelj: |
Marija Brala |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
Središnje znanstvenoistraživačko pitanje ovog projekta jest: može li kognitivna lingvistika pridonijeti boljemu poučavanju engleskoga kao drugoga/stranoga jezika, posebice u dijelu koji se odnosi na učenje, odnosno usvajanje engleskih prijedloga i članova. Polazeći od rezultata koji su do danas predstavljeni u stručnoj literaturi, a posebice imajući u vidu ohrabrujuće zaključke do kojih su došli Condon i Kelly (2002) koji pokazuju da kognitivna lingvistika može stranim studentima olakšati učenje nekih vrsta frazalnih glagola, cilj je ovog projekta istražiti mogu li spoznaje do kojih su došli kognitivni lingvisti pomoći u osmišljavanju kvalitetnijih (efikasnijih) materijala i metoda poučavanja engleskih prijedloga i članova. // Ovo se istraživanje fokusira na prijedloge i članove iz dva razloga: 1) kategorizacija značenja koja prijedlozi leksikaliziraju na međujezičnom je planu potpuno nesistematična (a njezin prikaz potpuno arbitraran); 2) hrvatski jezik nema otvoren leksički sustav za izražavanje (ne)određenosti. Drugim riječima, ne postoje doslovni prijevodni ekvivalenti za engleske određene i neodređene članove. // Zbog navedenih razloga sustavi engleskih prijedloga i članova predstavljaju jedan od segmenata engleskoga jezika koje učenici (kojima je hrvatski materinski jezik) najteže svladavaju. Cilj je projekta temeljitom razradom teorijske osnove, a potom i razradom empirijske studije – koja bi za cilj imala usporediti poučavanje engleskih prijedloga i članova tradicionalnim pristupom (standardne pedagoške gramatike, poučavanje pravila, komunikacijski pristup i sl.) s poučavanjem temeljenim na najsuvremenijim spoznajama (o jeziku prostora i (ne)određenosti) unutar paradigme kognitivne lingvistike – istražiti može li viši stupanj integracije teorije i prakse, odnosno uvođenje kognitivne lingvistike u poučavanje engleskoga kao stranoga jezika, olakšati poimanje i usvajanje engleskih prijedloga i članova. Temeljeći pretpostavku na suvremenim studijama (npr. Condon i Kelly, 2002), vjerujemo da će se to ostvariti. U zadnjoj projektnoj fazi planirana je i izrada dvaju priručnika (vodiča): ‘Priručnika za uporabu engleskih prijedloga’ i ‘Priručnika za uporabu engleskih članova’. |
|
|
|
|
|
|
|
