|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Dogradnja hrvatskog sustava kaznenopravnih sankcija |
| Voditelj: |
Leo Cvitanović |
| Ustanova: |
Pravni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
ustav kaznenopravnih sankcija jedno je od najdinamičnijih područja suvremenog kaznenog prava. Posebnu pozornost valja obratiti na parapenalne i alternativne sankcije, kao i određene sadržaje tipične za sigurnosne mjere. Radi se o tzv. nekustodijalnim kaznenopravnim sankcijama, kojima je primarna svrha izbjeći socijalnu izolaciju (deprivaciju) osuđene osobe, uz zadržavanje nužne mjere nadzora nad njom. U najširem smislu u sustav kaznenopravnih sankcija valja svrstati i sankcije za prekršaje, na koje se - analogno - primjenju odgovarajuća načela i standardi kaznenog prava u užem smislu.
Zakonski koncept i model primjene parapenalnih sankcija u Hrvatskoj relativno je konzervativan i sadržajno siromašan. Iako, primjerice, uvjetna osuda u Republici Hrvatskoj predstavlja statistički dominantnu sankciju (gotovo 70% svih izrečenih kaznenopravnih sankcija), njezini su kriminalnopolitički učinci sasvim ograničeni. Sudovi relativno rijetko i jednoobrazno primjenjuju model 'dvostrukog uvjetovanja', kada uz uvjetnu osudu izriču jednu ili više posebnih obveza, a vrlo rijetko (izuzetak je nekoliko posljednjih godina) odlučuju se za uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom. Tome je prije 2000- gopdone bio razlog nepostojanje odgovoarajućih posebnih provedebenih (podzakonskih) propisa, međutim i danas mogućnosti i doseg ove institucije uglavnom su potcijenjeni u usporedbi s formalnim okvirima i sadržajima koje ova sankcija standardno ima u sustavima modernog europskog i anglo-američkog kaznenorpavnog i kriminalnopolitičkog sustava. Iste prigovore moguće je uputiti glede izricanja i primjene jedine, za sada, alternativne kaznenopravne sankcije u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu - radom za opće dobro na slobodi koja, iako dobro zamišljena, vrlo postupno nalazi primjenu u praksi. Cilj je ovog znanstvenog projekta osmisliti kriminalnopolitičku strategiju specijalnopreventivnog djelovanja, koja bi se između ostaloga i primarno, zasnivala na nizu novih sadržaja vezanih uz ove sankcije. U prvome redu to znači obogaćivanje kataloga posebnih obveza uz uvjetnu osudu odnosno uvjetnu osudu sa zaštinim nadzorom, no još i više uvođenje novih informacijsko-tehnoloških modela njihova ostvarivanja, po uzoru na vodeća svjetska iskustva u tom smislu. Također, cilj je projekta osuvremeniti sustav odnosno koncept sigurnosnih mjera u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu (napose onih medicinskoga i prohibitivnog karaktera) kao i sankcija prekršajnog kaznenog prava. |
|
|
|
|
|
|
|
