|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Angiogeneza u agresivnih ne-Hodgkinovih limfoma |
| Voditelj: |
Antica Duletić-Načinović |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
POLAZIŠNE SPOZNAJE:Nastanak novih krvih žila-neoangiogeneza (angiogeneza), neophodna je za rast i širenje raka.Određena je učinkom proangiogenih i protuangiogenih čimbenika.U agresivnih NHL-a, neoangiogeneza izražena kao gustoća malih krvnih žila u limfomskom tkivu-korelira s agresivnošću bolesti i kraćim preživljenjem. Ponajvažniji proangiogeni čimbenik u NHL-u je Vaskularni endotelni čimbenik rasta (VEGF). Uloga ostalih čimbenika kao npr.bazičnog fibroblastnog čimbenika rasta, VEGF receptora,CD105, IL-6 i IL-8 u patogenezi NHL-a je nedovoljno istražena. Za sada nemamo pouzdane i klinički primjenjive metode za procjenu stupnja angiogeneze. Color Doppler ultrazvuk (CDUZ), je neinvazivna metoda za koju postoje naznake da bi se mjerenjem protoka krvi i vizualizacijom angioarhitekture u solidnom tumoru mogao procjeniti stupanj angiogeneze u tumoru dakle «in vivo».
CILJEVI I HIPOTEZA:ispitati prognostički značaj angiogeneze u:difuznnom limfomu velikih B stanica i perifernom T staničnom limfomu dokazujući je metodama «in vivo» (CDUZ) i «in vitro» (imunoenzimska, imunohistokemija i kvantitativni RT-PCR). Pokušalo bi se odgovoriti na pitanje:a)da li postoji razlika između «in vitro» i «in vivo» metoda za procjenu stupnja angiogeneze; b)da li je stupanj angiogeneze utvrđen ovim metodama povezan s progresijom bolesti i relapsom, i može li se koristiti za praćenje aktivnosti bolesti te da li ima prognostički značaj;
OČEKIVANI REZULTATI:mislimo da će rezultati pokazati porast proangiogenih čimbenika i parametara potvrđenih CDUZ u relapsu i progresiji bolesti, dokazujući njihov protumorski učinak, i njihovu ulogu u praćenju aktivnosti bolesti.
NAČIN PROVJERE REZULTATA: ispoljenost VEGF, VEGF-C i njihovih receptora, bFGF, CD105, IL-6 i IL-8 te njihove glasnične ribonukleinske kiseline određivale bi se u histološkim uzorcima limfomskog tkiva i serumu 120 bolesnika pri postavljanju dijagnoze koristeći imunohistokemiju, kvantitativni RT-PCR i imunoenzimsku metodu, a tijekom bolesti pratila bi se njihova razina u serumu. Gustoća malih krvnih žila odredila bi se imunohistokemijski u histološkim uzorcima tumorskog tkiva. Tijekom bolesti paralelno sa ranije navedenim pratili bi se i parametri CDUZ-a u limfnim čvorovima.
VAŽNOST PREDOŽENOG ISTRAŽIVANJA:rezultati bi mogi značajno doprinjeti poznavanju patogeneze NHL-a i dati nove pokazatelje za praćenje bolesti i odgovor na terapiju i dati osnovu za primjenu novih lijekova. |
|
|
|
|
|
|
|
