|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Utjecaj lipidnog statusa, homocisteina i oLAB-a na kognitivne funkcije u PTSP-u |
| Voditelj: |
Mirjana Grubišić-Ilić |
| Ustanova: |
Klinička bolnica "Dubrava" |
| Sažetak: |
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) vezan je uz različit psihički i tjelesni komorbiditet. Kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti vodeći su uzroci smrti, važan javnozdravstveni problem te čine značajan dio troškova zdravstvene zaštite. Kod bolesnika s PTSP-om povišen je lipidni status i incidencija kardiovaskularnih bolesti. Lipidni status marker je kardiovaskularnog rizika, a stres je važan rizični čimbenik u tom procesu. Novija istraživanja ističu homocistein i antitijela na oksidirani LDL (oLAB) i njihovu ulogu u Alzheimerovoj bolesti, shizofreniji, oscilacijama raspoloženja, depresiji, smetnjama koncentracije i oštećenju pamćenja. Neurogeneza hipokampusa kod odraslih važna je u procesu učenja i memorije. Dokazana je povezanost volumena hipokampusa i promjena u lipidnom statusu. Naša preliminarna istraživanja pokazala su postojanje razlika u koncentraciji homocisteina i oLAB-a ispitanika s ratnim PTSP-om u odnosu na ispitanike s ratnom traumom bez PTSP. Ciljevi istraživanja: 1. istražiti vrijednosti lipidnog statusa, oLAB-a i homocisteina kod zdravih ispitanika 2. iste vrijednosti istražiti u osoba s ratnim PTSP-om i skupine s ratnim iskustvom bez PTSP-a 3. odrediti osobe oboljele od ratnog PTSP-a s povećanim rizikom zbog povišenih vrijednosti tih parametara 4. longitudinalno pratiti iste parametre kod ispitanika s ratnim PTSP-om u odnosu na kogniciju i dob 5. istražiti volumetriju hipokampusa kod bolesnika s PTSP-om u odnosu na zdrave kontrole. Hipoteze: 1) ratna traumatska iskustva dovode do različitih psihičkih i tjelesnih bolesti 2) ratna traumatska iskustva mogu dovesti do povišenja lipidnog statusa, oLAB-a i homocisteina 3) uslijed povišenja navedenih parametara osobe s ratnim PTSP-om imaju oštećenja kognitivnih funkcija, sklonost kardiocerebrovaskularnim rizicima i ubrzanu aterogenezu u odnosu na kronološku dob 4) kod bolesnika s PTSP-om volumen hipokampusa manji je u odnosu na kontrolu. Očekuje se bolje identificiranje rizičnih čimbenika u razvoju kardiocerebrovaskularnih i kognitivnih komplikacija u bolesnika s kroničnim PTSP-om. Način provjere rezultata: psihijatrijski strukturirani intervju, CAPS, kognitivni testovi, Upitnik o rizičnim čimbenicima za promjene lipidnog statusa, lipidni status, homocistein, oLAB. Važnost rezultata: jasnije prepoznavanje rizičnih čimbenika za razvoj kardiocerebrovaskularnih bolesti, aterogeneze i kognitivnih oštećenja u bolesnika s PTSP-om kao važnog javnozdravstvenog problema i njihovoj prevenciji |
|
|
|
|
|
|
|
