|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Reprezentativna sakralna arhitektura jadranske Hrvatske od 13. do 16. stoljeća |
| Voditelj: |
Predrag Marković |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
U projektu su okupljena završna istraživanja nekih od najznačajnijih spomenika srednjovjekovne i renesansne arhitekture u Hrvatskoj – triju katedrala (Sv. Lovre u Trogiru, Sv. Marka u Korčuli i sv. Jakova u Šibeniku) te zvonika splitske katedrale i kapele bl. Ivana Trogirskog. Pored njih projekt obuhvaća i dvije značajne, ali do sada gotovo neistražene teme – Samostanska arhitektura grada Trogira i Putovi prodora srednjoeuropske gotike u primorsku Hrvatsku. Povijesno-umjetnička istraživanja provedena zadnjih desetak godina, a posebice ona vezana uz zaštitne i netom završene restauratorske radove (trogirska katedrala, kapela bl. Ivana Trogirskog) u bitnome su promijenila, odnosno dopunila ranija znanja o tim spomenicima. Kako je samo dio tih istraživanja objavljen, a dio tek treba biti dopunjen s još neobjavljenim rezultatima i cjelovitom dokumentacijskom građom (arhitektonskom, fotografskom, arhivskom) javila se potreba da se ona sintetiziraju i u monografskoj obradi svakog od njih kompletiraju i prezentiraju. S obzirom da je riječ o skupini prostorno i vremenski povezanih djela, koja između ostalog čvrsto vežu i djelovanja istaknutih umjetnika (J. Dalmatinca, A. Alešija, N. Firentinca, M. Andrijića) odnosno regionalnih radionica (splitsko-trogirske klesarske radionice iz 13. st. i "srednjodalmatinske graditeljske škole" iz 15. st.) posve je opravdano njihovo objedinjavanje unutar istoga projekta. Razlozi njihova okupljanja leže i u činjenici što su suradnici na projektu - njihovi višegodišnji istraživači - neposredno vezani uz očuvanje i zaštitu rečenih spomenika, te stoga predstavljaju najkompetentnije osobe za izvršenje ovih zadataka. Ciljevi i hipoteze predloženih istraživanja ovise o svakom pojedinom spomeniku pojedinačno, ali ako bi se u oni željeli objediniti u širim kategorijama razdoblja, stila, doprinosa pojedine regije odnosno umjetnika, onda bi se mogla bi sažeti u sljedeće: u razdoblju od 13. do 16. st. na prostoru od Splita do Šibenika nastala su neka od najizvornijih djela dalmatinskog graditeljstva i kiparstva koja su ujedno i antologijska ostvarenja europske romanike i renesanse (zvonik splitske katedrale, katedrala u Šibeniku, kapela bl. Ivana Trogirskog); uz do sada poznate i priznate majstore kao glavni protagonisti i promicatelji rane renesanse u Dalmaciji javljaju se Marko Andrijić te Nikola Ivanov Firentinac, od kojih je ovaj potonji nedvojbeno pojava europskog značaja i značenja. |
|
|
|
|
|
|
|
