|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Politike nacionalnog identiteta i povijesni 'lomovi' |
Voditelj: |
Tihomir Cipek |
Ustanova: |
Fakultet političkih znanosti, Zagreb |
Sažetak: |
Projekt će nastojati istražiti utjecaj povijesnih 'lomova': propasti političkih poredaka i država na nacionalni identitet, njihovo tematiziranje u politikama nacionalnog identiteta te njima posredovanu političku funkciju kolektivnog sjećanja. Političke stranke interpretacijom prošlosti bitno oblikuju nacionalni identitet, a birače nastoje pridobiti interpretacijom povijesnih 'lomova'. Upravo su različite interpretacije povijesnih razdjelnica – propast i nastanak država, uspostavljanje i slom diktatura – ono što emocionalno angažira birače i orijentira ih prema određenoj političkoj stranci koja pruža njima prihvatljivu interpretaciju prošlosti. Postoji dakle nedvojbena veza između povijesne kulture i politike identiteta. Politika nacionalnog identiteta formira se preko: a) politika povijesti (interpretacija povijesti u cilju legitimacija određene političke pozicije), b) jezičnih politika (političko korištenje jezika), c) religijskih politika (političko korištenje religije), a nedvojbeno formira i d) politiku prema nacionalnim manjinama. Između navedenih politika postoji interakcija unutar politika, a na sve njih djeluje povijesna kultura. Naravno, vrijedi i obrnuto, da politika nacionalnog identiteta djeluje na povijesnu kulturu. Stoga su važne u nužnom procesu svladavanja totalitarnog nasljeđa prošlosti i formiranja građanskog povjerenja, kao temeljnih pretpostavki konsolidacije i razvoja suvremene demokracije.
Usporedit će se glavne odrednice hrvatskog identiteta s nacionalnim identitetima srednjoeuropskih nacija država koje su od nedavno članice Europske unije: Slovenijom, Slovačkom, Češkom, Poljskom i Mađarskom. Kako je Hrvatska bila prisiljena voditi obrambeni rat, djelovanje rata na formiranje suvremenog hrvatskog nacionalnog identiteta biti će jedno od važnih istraživačkih pitanja. Naglasak u istraživanjima bio bi na binarnim komparativnim studijama o povijesnim ‘lomovima’ te hrvatskim i slovačkim, hrvatskim i slovenskim, hrvatskim i češkim, hrvatskim i mađarskim, te hrvatskim i poljskim politikama nacionalnog identiteta. Binarnim studijama hrvatskog i srpskog, te hrvatskog i bošnjačkog identiteta analizirat će se djelovanje ratnog sukoba i religijskih politika na nacionalne identitete jugoistočne Europe. U tu svrhu istraživanje koristilo bi se metodama komparativne politike: studijama slučaja, binarnim studijama i fokusiranim studijama više slučajeva. Izradit će se studija o hrvatskoj politici nacionalnog identiteta u europskom kontekstu. |
|
|
|
|
|
|