|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Imunobiologija kronične B-limfocitne leukemije i mikrookoliš |
Voditelj: |
Ozren Jakšić |
Ustanova: |
Klinička bolnica "Dubrava" |
Sažetak: |
Kroničnu B-limfocitnu leukemiju (B-KLL), najčešću leukemiju u Republici Hrvatskoj, obilježava izrazito različita dinamika i stupanj nakupljanja B-KLL limfocita u perifernoj krvi, koštanoj srži i limfnim organima, što ima za posljedicu izrazito varijabilnu kliničku sliku i tijek. B-KLL se smatra prototipom bolesti u kojoj je pretežit mehanizam porasta tumorske mase nedostatna apoptoza, a manjim dijelom proliferacija. Mjesta proliferacije nalaze se u limfoidnim organima i koštanoj srži (tzv. pseudofolikuli) i čine tzv. "proliferirajući odjeljak", koji hrani tzv. "akumulirajući odjeljak" koji obilježava nedostatna apoptoza. Stupanj nakupljanja u pojedinim limfoidnim odjeljcima i napredovanje bolesti (odnos između proliferacije i apoptoze) ovise o brojnim međudjelovanjima B-KLL limfocita sa drugim stanicama (T-limfociti, stromalne stanice, endotel, itd.), citokinima te izvanstaničnom mrežom, tj. s mikrookolišom.
Današnje spoznaje o B-KLL pretežno se temelje na istraživanju uzoraka iz periferne krvi, dok se osnovni patogenetski procesi odvijaju u limfoidnim organima i koštanoj srži. Temeljna hipoteza ovog istraživanja je da postoje razlike u obilježjima B-KLL limfocita ovisno mikrookolišu (periferna krv, limfni čvorovi i koštana srž) te da usporedno istraživanje uzoraka iz različitog mikrookoliša, naročito iz limfoidnih organa i koštane srži omogućava bolje razumijevanje molekularnih mehanizama indukcije i progresije B-KLL-a. Ciljevi ovog istraživanja su: 1) utvrditi pojedina obilježja B-KLL limfocita te ocijeniti razlike ovisno o mikrokolišu iz kojeg je uzet (intraklonalna raznolikost) i to: a) na razini adhezijskih molekula, citokinskih i kemokinskih receptora (CXCR4), drugih receptora i njihovih liganada (CD38, CD40); b) na razini drugih glasnika (ZAP-70, PKC, PI3K); c) regulatora staničnog ciklusa (ciklini, p27kip1) i regulatora apoptoze (bcl-2/bax, survivin); 2) ocijeniti povezanost istraženih obilježja i njihovih razlika ovisnih o mikrookolišku, s klinički, laboratorijski i genski definiranim podskupinama B-KLL bolesnika (interklonalna raznolikost).
Istraživanje obilježja B-KLL stanica u ovisnosti o potpornom mikrookolišu, omogućit će bolje poznavanje biološkog ponašanja i napredovanja B-KLL-a. Navedene spoznaje mogu dovesti do pronalaska novih parametara za dijagnostiku i praćenje kao i mogućih novih zahvatnih mjesta za liječenje bolesnika s B-KLL i time unaprijediti dijagnostički i terapijski postupak B-KLL-a. |
|
|
|
|
|
|