|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Socijalna integracija i kolektivni identiteti u višeetničkim područjima Hrvatske |
Voditelj: |
Boris Banovac |
Ustanova: |
Pravni fakultet, Rijeka |
Sažetak: |
Proces socijalne integracije i institucionalizacije hrvatskog društva od samog je početka bio prožet dubokim proturječnostima, što posebno dolazi do izražaja početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Za istraživanje integrativnih procesa u hrvatskom društvu važno je imati u vidu nekoliko bitnih aspekata. Prvo, dramatični raspad bivše države i socijalističkog sustava značio dezintegraciju institucionalnog okvira na čitavom području, a to je u mnogočemu odredilo i probleme nacionalne integracije u Hrvatskoj. Drugo, ratni sukobi dovodili su nerijetko do raspada lokalnih zajednica u višeetničkim područjima sukoba, čime je aktualiziran problem socijalne reintegracije na lokalnim razinama. Treće, ubrzavanje integrativnih procesa u okviru EU nametnulo je Hrvatskoj problem uključivanja u nad-nacionalne integracijske procese. U istraživanju se polazi od opće pretpostavke da su modeli i mehanizmi socijalne integracije na određenom području povezani su sa stupnjem (ne)konfliktnosti odnosa među socijalnim akterima. U tom smislu mogu se razlikovati dva osnovna, prevladavajuća tipa odnosa: (1) etnički mješovita područja mira i (2) etnički mješovita područja sukoba. Glavni spoznajni cilj predloženog projekta istraživanja je ustanoviti bitne probleme i prepreke u višedimenzionalnim procesima socijalne integracije hrvatskog društva, putem utvrđivanja razlika između mirnih i konfliktnih multietničkih područja u njegovu sastavu. Rezultati istraživanja trebali bi ukazati na razvojne procese koji na lokalnim razinama dovode do uspostavljanja različitih modela međuetničkih odnosa koji u osnovi mogu biti pretežito konfliktni odnosno pretežito ne-konfliktni. Drugo, istraživanje treba doprinijeti objašnjenju kako se spomenute razlike diskurzivno oblikuju u idejama i praksi lokalnih vlasti, elitnih grupa i civilnog sektora dotičnih područja. U provjeri hipoteza u istraživanju je planirana kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda istraživanja kao što su: analiza diskursa, analiza sadržaja dokumentacije i medija, intervju, anketno istraživanje. Pitanja socijalne (dez)integracije, institucionalizacije i kolektivne identifikacije predstavljaju temeljna pitanja društvenog razvoja. Od istraživanja se očekuje da pruži empirijske dokaze o tome da su mogući manje rizični, manje konfliktni, nenasilni, manje naporni i u svemu manje društveno štetni putovi prema modernizaciji, pluralizmu i zajedničkom europskom društvu. |
|
|
|
|
|
|