|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Vrjednovanje postupaka liječenja benignih odontogenih i neodontogenih promjena |
Voditelj: |
Goran Knežević |
Ustanova: |
Stomatološki fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Moguće polazišne spoznaje su slijedeće: Partsch II metoda uz odgovarjuće modifikacije postala je univerzalnom metodom liječenja svih velikih koštanih šupljina donje čeljusti i treba ju raščlaniti na većem uzorku; otvoreno je međutim pitanje daljnje primjene te metode s obzirom na promijenjene stavove o biološkom ponašanju nekih odontogenih promjena čeljusti u liječenju kojih se je primjenjivala; sličnost ponašanja odontogene keratociste i ameloblastoma rezultirala je svrstavanjem te patološke promjene među odontogene tumore ( keratinizirajući cistični odontogeni tumor ), a još su uvijek nejasni uzroci visokih postotaka njezina recidiva, pa su istraživanja mogućih etioloških čimbenika još uvijek aktualna, a među njima i neadekvatnog kirurškog postupka kao mogućeg uzročnog čimbenika; otvorena su nova pitanja u svjetlu novih spoznaja o ameloblastomu i nekoliko drugih odontogenih tumora; preliminarna klinička i histokemijska istraživanja u svijetu i u nas aktualizirala su marsupijalizaciju u liječenju odontogenih keratocista i ameloblastoma pa ju treba klinički valorizirati; temeljem suvremenih izmijenjenih spoznaja za liječenje kalcificirajuće odontogene ciste/tumora, ameloblastoma, ameloblastičog fibroma i drugih tumora treba predložiti nove algoritme liječenja; primjena aloplastičnih implantata ili autolognih transplantata kosti za punjenje koštanih defekata čeljusti, kako bi se ubrzala dinamika njihova cijeljenja moguća je uz osiguranje njihove stabilnosti i prevenciju infekcije; u tome smislu pretpostavka je, da su zbog jednostavnosti, svrhovitosti i ekonomičnostii zanimljivi resorbilni aloplastični materijali, pa ih u odnosu na druge mogućnosti liječenja u smislu potpore cijeljenja kosti treba provjeriti na uzorku pogodnom za statističku obradu; dijagnostika i kirurško liječenje odontogenih tumora u svjetlu najnovijih spoznaja i klasifikacija, zatim cista, pseudocističnih i gigantocelularnih promjena traže prilagodbe i standardizaciju postupaka; Jedan dio postupka bila bi retrospektivna istraživanja dokumentacije spomenute patologije u smislu objektivizacije efikasnosti izvedenih postupaka liječenja velikih koštanih šupljina čeljusti, a drugi bi se dio prospektivno sastojao u povećanju uzorka i u primjeni svih poznatih dijagnostičkih postupaka u smislu provjere suvremenih stavova o biološkom ponašanju određenih odontogenih promjena te u kliničkoj primjeni i usporedbi svih poznatih kirurških metoda posebice onih uspješnih, preliminarno najavljenih. |
|
|
|
|
|
|