| 
    	 
     | 
    
	  | 
    
      
         
          
			  | 
          
			  | 
          
			  | 
         
         
          
			  | 
          
			
               
                | Detalji | 
               
               
                | Projekt: | 
                Harmonizacija građanskog procesnog prava s pravnim sustavom Europske unije  | 
               
               
                | Voditelj: | 
                Mihajlo Dika | 
               
               
                | Ustanova: | 
                Pravni fakultet, Zagreb  | 
               
               
                | Sažetak: | 
                Ključne polazišne osnove. Problem kvalitete i efikasnosti rada hrvatskog pravosuđa je jedan od ključnih problema s kojima se Republika Hrvatska suočava u procesu pristupanja Europskoj uniji. Taj se problem s aspekta građanskoga pravosuđenja postavlja u osnovi dvojako – prvo, kao pitanje primjerenosti hrvatskog organizacijskog građanskog procesnog prava standardima Europske unije, i, drugo, kao pitanje primjerenosti hrvatskog funkcionalnog građanskog procesnog prava tim standardima.
Ciljevi i hipoteza. U Republici Hrvatskoj je nužno nastaviti s reformom građanskog procesnog prava radi njegove daljnje harmonizacije i eventualno harmonizacije s pravom Europske unije. U tom smislu bit će nužno istražiti važeće uređenje hrvatskog građanskog procesnog prava radi: 
- definiranja načina uvođenja odnosno proširenja službe „pravoskrbnika“ (Rechtspflegera) u pojedinim građanskim sudskim postupcima; 
- određenja granica, mogućnosti i načina daljnje dejudicijalizacije građanskoga pravosuđenja u smislu prenošenja određenih stvari iz sudske nadležnosti u nadležnost javnih bilježnika, odnosno (u ovršnom postupku) tzv. sudskim ovršiteljima;
- impostacije znanstvene osnove za dalnji razvitak alternativnih metoda rješavanja sporova, u prvom redu arbitraže i mirenja; 
- revizije normi o međunarodnoj i mjesnoj nadležnosti u pojedinim sudskim postupcima, o prekograničnom stečaju, o nespornim ovršnim naslovima itd.  radi njihove harnomizacije s pravom Europske unije; konačnog cjelovitog normativnog uređenja izvanparnične jurisdikcije radi pripreme prvog hrvatskog Zakona o izvanparničnom postupku;
- općeg poboljšanja kvalitete i učinkovitosti parničnog postupka kroz analizu učinka dosadašnjih reformi (posebno Novele Zakona o parničnom postupku iz 2003.) i planiranja mogućih budućih reformi, posebno u pravcu jačanja elemenata planiranja i koncentracije postupka te jačanje elemenata kontradiktornosti u žalbenom postupku u svrhu osiguranja jamstava poštenog suđenja u razumnom roku.
Očekivani rezultati. Na teorijskoj razini utvrdile bi se primjenom komparativističke metode razlike između hrvatskog uređenja i onoga Europske unije te bi se impostirale premise za moguću harmonizaciju hrvatskoga prava s pravom Europske unije. Na provedbenoj razini moglo bi se očekivati izravno korištenje rezultata postignutih na teorijskoj razini istraživanja u pripremi odgovarajućih legislativnih instrumenata kojima bi se ostvarila ta harmonizacija.  | 
               
               
           | 
          
			  | 
         
         
          
			  | 
          
			  | 
          
			  | 
         
       
       
      
	 |