|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Adrias kolpos: indentitet i ekonomije Ilira i Grka na srednjodalmatinskom otočju |
| Voditelj: |
Branko Kirigin |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet |
| Sažetak: |
Kada je i kako počeo formativni period povijesnog doba u Hrvatskoj? Antički Grci su na tlu Hrvatske prvo stupili u vezu sa ilirskim zajednicama na srednjodalmatinskim otocima. Projekt ima za cilj odgovoriti na pitanja kada, kako i zbog čega se to se to zbilo, odnosno utvrditi pozadinu grčke kolonizacije Hvara i Visa u 4. st. pr. Kr. Na ta pitanja dosadašnja istraživanja ne nude pouzdane odgovore jer se ta problematika nije kontinuirano proučavala, ni blizu kao u ostalim regijama na Jadranu. Sistematski terenski pregled međunarodnih projekta «Hvar – arheologija mediteranskog prdjela» (1982-1997), «Jadranski otoci» (1987-1996) i projekta 0258004 (2004-2007) kojima sam inicijator i jedan od voditelja, omogućuje izbor ključnih nalazišta koja bi dala odgovore na postavljena pitanja. Naime, pokazalo se da površinski terenski pregled (registrirano je preko 2000 nalazišta) nije dovoljan da bi se dobili traženi odgovori. Ti odgovori su mogući ako se primjeni holistička metodologija, to jest integrirana istraživačka strategija: geofizika, totalna stanica + GPS, stratigrafska iskopavanja (+ uzorci za C-14 datiranje, paleobotanički i paleozoološki materijal), GIS, CAD i 3D modela. Projekt vremenski obuhvaća period željeznog doba (protohistorija) a prostorno otoke: Drvenik Veli i Mali, Trogir, Čiovo, Šolta, Brač, Hvar, Vis, Biševo, Svetac, Palagruža, Sušac, Lastovo, Korčula i zapadni dio poluotoka Pelješca. Sondažna iskopavanja obavila bi se na šest naselja (Šolta, Brač, Hvar i Vis), a sistematski terenski pregled na otocima Drvenik i Čiovo.
Takva istraživanja omogućila bi:1. Pouzdaniju klasifikaciju i datiranje arheoloških nalaza 2. Definiranje materijalne kulture domorodačkih zajednica 3.Pouzdanije definiranje ranijih nalaza s površinskog pregleda a time i praćenje procesa naseljavanja i demografskih kretanja na otocima
4.Utvrđivanje kontinuiteta željeznodobnih otočkih zajednica, promjena unutar pojedine i razlika među njima (koje i danas postoje), njihovu ekonomsku bazu, odnosno otočke biogeografije 5. Utvrđivanje kada domorodci počinju primjenjivati novu tehnologiju (željezo) i kada stupaju u kontakt s ostalim zajednicama na Jadranu i s Grcima 6. Utvrđivanje prvih otočkih povijesti
Suradnici na projektu eminentni su stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva (Slovenija, Italija, Albanija, Grčka, Švicarska i Engleska) što proširuje bazu za usavršavanje znanstvenih novaka uključenih u projekt, olakšava koncipiranje budućih istraživanja i garantira kvalitet publikacija. |
|
|
|
|
|
|
|
