|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Kukci i gljive - bioindikatori zdravstvenog stanja poplavnih šuma Hrvatske |
| Voditelj: |
Boris Hrašovec |
| Ustanova: |
Šumarski institut, Jastrebarsko |
| Sažetak: |
Ekološki uvjeti u poplavnim šumama podvrgnuti su periodičkim promjenama povezano s dinamikom plavljenja, antropogenim utjecajima, promjenama klime i biotičkim utjecajima koji u određenim uvjetima mogu izazvati trajne negativne posljedice po šumu. Općenito je poznato kako napadi kukaca i gljiva, samostalno ili u kompleksu, nakon naglog povećanja brojnosti negativno utječu na stabilnost šumskih sastojina. Istovremeno, oni mogu poslužiti i kao odličan indikator poremetnji u protoku energije nizinskih šumskih ekosustava i njihova općeg zdravstvenog stanja. Novi momenat vezan uz introdukciju štetnika i patogena iz geografski udaljenih krajeva izravno narušava stabilnost šuma. Temeljni je cilj planiranih istraživanja utvrditi ulogu koju u navedenim procesima imaju kukci i gljive poplavnih šuma te kako na temelju dobivenih spoznaja unaprijediti metode zaštite šuma uz očuvanje bioraznovrsnosti i samoregulacijskih mehanizama. U žarištu planiranog istraživanja bit će najznačajniji štetni orgnizmi poplavnih šuma u Hrvatskoj koji uzrokuju defolijacije s izravnim negativnim posljedicama za šumu u ekološkom i gospodarskom smislu.
Kao osobito važni smatraju se rani i kasni defolijatori. Među njima, najvažniji je gubar koji će se istražiti sa stajališta monitoringa i kontrole populacija. Ose šiškarice i lisni mineri kao pripadnici entomofaune poplavnih šuma u Hrvatskoj su neistraženi kao i njihova uloga u podržavanju stabilnosti ovih sastojina.
Hrastova pepelnica davno je prepoznata kao vrlo patogena gljiva sa snažnim utjecajem u procesu sušenja hrasta. Istraživati će se njen utjecaja na rast, razvoj i preživljenje hrastovog ponika.
Uneseni patogeni na koje biljke nisu otporne osobito u monokulturama gdje se takvi organizmi vrlo brzo šire čine poseban slučaj. Takav primjer osjetljivih monokultura u nizinskim šumama su nasadi brzorastućih hibridnih topola, u kojima se posljednjih godina pojavilo intenzivno sušenje stabala. Istraživanje bi obuhvatilo determinaciju i bioekologiju uzročnika sušenja i njegov utjecaj na obnovu šuma na zaraženim površinama.
Problem prirodne obnove šuma hrasta lužnjaka i njihove stabilnosti vezan je za količinu i kvalitetu uroda žira. Istraživat će se gljivične bolesti koje uzrokuju smanjenje uroda te značaj koje imaju u propadanju žira i u neuspjehu pomlađivanja.
Naposlijetku, istraživanje bi obuhvatilo i utjecaj novih, unesenih vrsta entomofaune i gljiva na zdravstveno stanje bilja u poplavnim šumama Hrvatske. |
|
|
|
|
|
|
|
