|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Nove paradigme ranog odgoja |
| Voditelj: |
Dubravka Maleš |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Projekt «Nove paradigme u ranom odgoju» polazi od najnovijih znanstvenih spoznaja o razvoju djeteta u prvih sedam godina i važnosti odgoja što ga ono dobiva u tom najranijem razdoblju života. Rezultati istraživanja o razvoju mozga i govora, ranom učenju, emocionalnom i socijalnom razvoju temeljito su izmijenili dosada postojeću sliku djeteta, njegovih sposobnosti i mogućnosti. Nove spoznaje nameću zahtjev da se dijete prihvaća kao kompetentno, aktivno i svjesno onoga što se događa u njegovu bliskom okruženju, a što je bitno drugačije od dosada postojećeg pristupa gdje se dijete promatra kao biće koje ne zna, ne može i kojem isključivo odrasli treba odrediti što i kako učiti. Istodobno, nove su spoznaje redefinirale shvaćanje ranog odgoja te su potaknule razvoj niza pedagoških koncepata kao mogućih odgovora na razvojne potrebe djeteta. Ti novi koncepti u svojoj konačnici uspostavljaju nove paradigme ranog odgoja koje obuhvaćaju ideje o nužnosti mijenjanja odnosa između odraslih i djece (kako u obitelji tako i u instituciji), sukonstrukciji kurikuluma (u čijoj je osnovi ideja o odgajatelju kao refleksivnom praktičaru), vrtiću kao zajednici koja uči i pedagoškoj teoriji koja proizlazi iz aktivnog promišljanja i istraživanja odgojne prakse.
Cilj je predloženog istraživanja a) dati pregled vodećih koncepata ranog odgoja u svijetu i njihove implementacije u praksi; b) istražiti njihovu prisutnost u našoj teoriji i praksi ranog odgoja (u obitelji i instituciji); c) izraditi prijedlog razvojnog (otvorenog) kurikuluma ranog odgoja u skladu sa suvremenim teorijskim spoznajama, pozitivnim svjetskim iskustvima i specifičnim potrebama i mogućnostima hrvatskog društva i kulture. U istraživanju se polazi od glavne pretpostavke da se postojeća praksa ranog odgoja u obitelji i institucijskom okruženju u nas ne oslanja na suvremene znanstvene spoznaje o ranom razvoju i odgoju djece.
Istraživanje je poredbeno-teorijskog i neeksperimentalnog empiriiskog karaktera, a obuhvaća kvantitativan i kvalitativan pristup. Rezultati će poslužiti za izradu: nacionalnog razvojnog kurikuluma ranog odgoja u institucijama, prijedloga obrazovanja odgajatelja, strategija uključivanja roditelja u rad ustanova ranog odgoja, programa za jačanje roditeljskih kompetencija. Time ovo istraživanje ulazi u prioritete jer će doprinijeti unapređivanju procesa odgoja i obrazovanja djece rane dobi i dati osnove za tvorbu hrvatskog nacionalnog standarda kvalitete odgoja djece rane dobi. |
|
|
|
|
|
|
|
