|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Sustav procjene rizika-temelj integrirane zaštite kukuruza od štetnika |
| Voditelj: |
Renata Bažok |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Najvažniji štetnici kukuruza su žičnjaci (fam. Elateridae) i kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte). Žičnjaci su glavni štetnici širokorednih kultura čija štetnost znatno ovisi o visini populacije kao i o zakorovljenosti usjeva. Kukuruzna zlatica pridošlica je entomofaune Hrvatske, invazivna i gospodarski važna vrsta za Hrvatsku i Europu. Kako bi se izbjegle gospodarske štete i širenje u druge europske zemlje populacija zlatice mora se održavati niskom. Izbjegavanje šteta moguće je izbjegavanjem ponovljene sjetve kukuruza ili primjenom insekticida. Obje mjere imaju negativne posljedice: smanjenje proizvodnje kukuruza, glavne sirovine u prehrambenoj industriji i za proizvodnju bioetanola, ili povećanu primjenu zemljišnih insekticida čiji ostatci opterećuju okoliš. Sustav procjene rizika omogućiti će izbjegavanje negativnih posljedica pojave kukuruzne zlatice i provođenje integrirane zaštite. Preduvjet za izradu sustava procjene rizika je istraživanje štetnosti i utvrđivanje korelacijskih odnosa između brojnosti štetnika i visine šteta u različitim agroekološkim uvjetima. Procjenu rizika treba provoditi na nekoliko razina: na razini polja, užeg lokalnog područja, regije i države. Istraživanje će postaviti temelje za razvoj sustava procjene rizika. Utvrditi će se elementi važni u prognozi pojave kukuruzne zlatice u ponovljenoj sjetvi kao i u plodoredu kao i elementi važni za prognozu žičnjaka. Utvrditi će se načini suzbijanja kukuruzne zlatice koji se uklapaju u načela integrirane zaštite bilja. Sustav procjene rizika na razini užeg lokalnog područja i županije obuhvatiti će prikupljanje slijedećih podataka: o procjeni rizika na pojedinačnim poljima; o proizvodnim površinama i strukturi proizvodnje na području županije; o agrometeorološkim uvjetima; o regionalizaciji proizvodnje kukuruza unutar županije; o područjima s učestalom ponovljenom sjetvom kukuruza i o područjima s povoljnim agroekološkim uvjetima za razvoj štetnika. Rezultati istraživanja omogućiti će izradu smjernica za integriranu zaštitu kukuruza, najznačajnije ratarske kulture što će pridonijeti uspješnom uklapanju poljoprivredne proizvodnje u RH u standarde koji se uvjetuju našim proizvođačima pri ulasku u EU. |
|
|
|
|
|
|
|
