|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Europski sustav ljudskih prava i hrvatsko obiteljsko pravo |
| Voditelj: |
Dubravka Hrabar |
| Ustanova: |
Pravni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Temeljna pretpostavka predloženog istraživanja dvojake je naravi. S jedne strane, nedvojbeno je da su se ljudska prava na europskoj razini vezana uz obiteljsko pravo znatno razvila posebice u pravcu sve većeg priznavanja subjektivnih prava, kao i razvoja sveobuhvatne sudske zaštite istih. Hrvatsko obiteljsko pravo prepoznaje i prihvaća europske vrijednosti kao sebi svojstvene, istovremeno pridržavajući i osnažujući vlastite posebnosti. S druge strane, premda naše pravo i pravna teorija pripadaju kontinentalnoeuropskom pravnom krugu, zbog tradicijskih i kulturoloških vrijednosti uobličenih u raznovrsne obiteljskopravne institute, Hrvatska ipak pripada krugu tradicionalnijih društava. Također, valja uočiti i koje su vrijednosti koje Hrvatska, kao tranzicijska država, donosi u europski sustav. Postoje naime postignuća koja su u hrvatskom sustavu uvriježena, a koja neka od zapadnoeuropskih zakonodavstava prepoznaju kao vrijedne tek posljednjih desetljeća.
Pretpostavka je istraživanja da će vrlo brzo uslijediti promjene u hrvatskom pravu, usmjerene usklađivanju s europskim standardima, kojima u ovom trenutku obiteljskopravni sustav ne udovoljava u potpunosti. Međutim, promjene ne bi trebale značiti nekritično prihvaćanje postojećih inozemnih rješenja, bez potpunog poznavanja smisla, sadržaja i posljedica takvih postupanja.
Učinak i primjena predloženog istraživanja trebali bi biti višestruki. Na normativnoj razini, istraživanje bi moglo biti poticajem zakonodavnih promjena, koje bi posljedično dovele do više razine usklađenosti s europskim standardima. Nadalje, objava rezultata istraživanja, kao i jačanje suradnje sa sudskim tijelima trebale bi dovesti do ujednačavanja primjene postojećih propisa, kao i podizanja razine svijesti o značenju neposredne primjene međunarodnih ugovora koje je Hrvatska ratificirala, što bi dovelo do bolje sudske i sveobuhvatne zaštite ljudskih prava.
Uz promjene i napredak u pravnoj sferi, očekujemo da bi moglo doći do promjene i društvene percepcije nužnosti zaštite ljudskih prava. S time u vezi, nužna je kontinuirana suradnja, ne samo s pravosudnim tijelima, već i drugim institucijama koje su uključene u sustav zaštite prava. Navedeno obuhvaća ne samo državnu upravu (prije svega sustav socijalne skrbi), već i ostala državna, ali i nedržavna tijela. Smatramo da samo cjelovit pristup može dovesti do željene razine zaštite, koja bi se ostvarila ne samo pred institucijama države, već i u svakodnevnom životu svih građana. |
|
|
|
|
|
|
|
