|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Promjene okoliša i kulturni pejzaž kao razvojni resurs |
| Voditelj: |
Borna Furst-Bjeliš |
| Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Glavni su trendovi aktualne promjene okoliša i transformacije kulturnih pejzaža u Europi jasna polarizacija između intenzifikacije i ekstenzifikacije korištenja zemljišta kao posljedice stalne koncentracije stanovništva u izdvojena područja visoke gustoće naseljenosti. U Hrvatskoj su prisutna oba ova trenda. Novi načini korištenja zemljišta kreiraju i nove pejzaže. Tradicionalni su pejzaži u procesu fragmentacije i postupno iščezavaju, dok su novi u stvaranju. Kulturni pejzaž je jedan od temeljnih koncepata u geografiji i jedan od najkompleksnijih; ujedinjuje u pristupu i metodologiji cjelovitost geografije u njezinom dvojstvu, kao mostne znanosti između prirodoslovlja i društvenih znanosti. Ekološki diskurs istraživanja tretira pejzaž kao ekološku kategoriju s polazišta prirodoslovlja, a semiotički diskurs ga tretira kao tekst, simbol, znak ili ideologiju s polazišta društvenih (humanističkih) znanosti. Metodologija istraživanja odgovara ovim pristupima.
U istraživanju promjena okoliša i kulturnog pejzaža kao razvojnog resursa primjenit će se tri osnovna pristupa: 1. Ekološki pristup (promjene okoliša); 2. Semiotički pristup (analiza prezentacije i vrednovanja kulturnog pejzaža kao baštine) i 3. Integralni pristup (case study – integralna analiza s ciljem zaštite tradicionalnog kulturnog pejzaža kao razvojnog resursa i njegovog održivog razvoja). Opći je cilj istraživanja pridonijeti znanstvenim spoznajama o procesima promjena okoliša i transformacije kulturnog pejzaža u Hrvatskoj, posebno njezinom jadranskom dijelu, a posebni cilj je očuvanje tradicionalnih kulturnih pejzaža u nestajanju i njihov održivi razvoj u novim uvjetima.
Održati tradicionalne pejzaže moguće je uz odgovarajuće mjere: očuvati ekološku funkciju i raznolikost, očuvati ili ponovno uvesti tradicionalne djelatnosti za koje se pokazalo da su u funkciji održivosti i svakako održati ili poboljšati kvalitetu življenja lokalne zajednice kako bi se spriječilo iseljavanje i napuštanje prostora. Održivost kulturnog pejzaža je realnost ukoliko se njegove kvalitete dobro definiraju. A to je upravo i cilj integralnog pristupa u istraživanju kulturnog pejzaža. |
|
|
|
|
|
|
|
