|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
SREDOZEMNI KRAJOBRAZ KAO ČIMBENIK IDENTITETA HVATSKE njegova zaštita i razvoj |
| Voditelj: |
Branka Aničić |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
U mediteranskom predjelu Hrvatske krajobrazna tipologija kao kompleksan sistem još uvijek nije dovoljno istražena. Neophodno je potrebno produbiti spoznaje o ovom prostoru zbog učestalih negativnih promjena u krajobrazu dobro poznatih u cijelom Mediteranu. One su izazvane, kako depopulacijom ruralnih prostora uzrokujući zapuštanje poljoprivrednih površina, tako i nedovoljno kontroliranom urbanizacijom, posebno razvojem turizma koji se širi upravo na najvrjednije krajobraze.
Nove spoznaje će se pridobiti na dvije razine: inventarizacijom i klasifikacijom krajobraznih tipova, analitičko opisnom procedurom, a rezultat će biti klasifikacijska karta cijelog područja; iza toga prezentacija krajobraznog vrednovanja temeljenog na vrijednosti kulturnih elemenata i ekološkog potencijala.
Hipoteza je višestruka: Hrvatska jadranska baština je jako složena s vrlo vrijednim elementima od kojih neki pripadaju europskoj ili čak svjetskoj baštini; Do sada planovi nisu pridavali dovoljno vrijednosti krajobrazu što je vodilo njihovom propadanju; Dugoročne posljedice bespravne izgradnje na obali su podcijenjene, čime nije ugrožen samo ekonomski razvoj nego će smanjiti i boravišnu vrijednost državnog prostora. Sveobuhvatnije razumijevanje ove tematike bi moglo doprinijeti boljem gospodarenju krajobraza Jadrana.
Ciljevi projekta su: Na općem nivou se želi pridobiti više znanja o krajobrazima u regiji i osigurati njihovo artikulirano vrednovanje, uključujući njihov potencijal sa smjernicama za buduće planiranje održivog korištenja prostora. Pojedinačno će se obraditi cjelokupna krajobrazna klasifikacija; opisati proces propadanja i istaknuti kratkotrajne i dugotrajne utjecaje; predložiti metodološki koncept za djelotvornu integraciju krajobraznih problema u urbano planiranje; izdvojiti iznimne krajobraze za listu europske i UNESCO-ve svjetske krajobrazne baštine; i pripremiti materijal za monografiju.
Očekivani rezultati su: krajobrazna tipologija područja istraživanja; rano upozorenje kod propadanja-nestajanja korištenja prostora; metode krajobraznog planiranja u regionalnom i urbanističkom planiranju; identifikacija najvrjednijih krajobraza u jadranskom pojasu.
Rezultati se mogu provjeriti provjerom kriterija i metoda koje su korištene u projektu i inventarizacijom na terenu.
Doprinos istraživanja je povećanje spoznaja o ovom dragocjenom dijelu jadranskog okoliša zatim bolje postupanje s krajobrazom na osnovu budućeg i promišljenijeg gospodarenja. |
|
|
|
|
|
|
|
