|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Morske granice RH i međunarodni ugovori kojima se uređuju odnosi na moru |
| Voditelj: |
Vesna Barić-Punda |
| Ustanova: |
Pravni fakultet, Split |
| Sažetak: |
Granica na moru može biti državna granica (granica suverenosti), granica koja omeđuje pojaseve u kojima obalna država ima samo neka suverena prava ili jurisdikciju (npr. granica epikontinentskog pojasa) i granica područja u kojima važe posebni pravni propisi (npr. zaštićene ribolovne zone). Pravila o morskim granicama su među najsloženijih pitanjima suvremenog međunarodnog prava mora,iako je ono najvećim dijelom kodificirano i uređeno međunarodnopravnim običajima.Prilikom njihove primjene u praksi sporna pitanja nastaju zbog nejasnoća i općenitih formulacija postojećih pravila, pravnih praznina, umnoženosti različitih pravnih režima na moru i u podmorju, ali i zbog različite konfiguracije obale država i morfologije podmorja.Granica na moru između prijašnjih republika ex Jugoslavije nije bilo (postojao je samo neslužbeni prijedlog općinskih morskih granica iz 1970.),a raspadom bivše države valjalo ih je prvi puta precizirati.Granice RH na moru specifične su zbog njihove duljine i razvedenosti obale.U predloženom znanstvenom projektu i dalje će se nastaviti istraživati povlačenje crte razgraničenja bočne državne granice sa Slovenijom (u Savudrijskoj vali) i Srbijom i Crnom Gorom (u Bokokotorskom zaljevu),te zaključivanje međunarodnih ugovora o razgraničenju gospodarskih pojasa s Italijom i Srbijom i Crnom Gorom, te ugovora o razgraničenju (bočnom) epikontinentskog pojasa s Srbijom i Crnom Gorom. Hrvatska nije iskoristila ni mogućnost proglašenja vanjskog pojasa (u Jadranu ga je proglasila samo Italija u reduciranom obliku arheološke zone). Razloge koji govore u prilog njegova proglašenja istraživali su suradnici na prethodnom projektu (Vesna Barić Punda i Davorin Rudolf ml.), a krajem 2004. u okviru detaljnog Prijedloga dopuna i izmjena javnopravnih odredbi Nacrta pomorskog zakonika RH predložili su Hrvatskome saboru da ga proglasi i u Pomorski zakonik unese određene odredbe.Analizirat će se i učinci proglašenja gospodarskog pojasa RH, pitanje ribolova,zaštite i očuvanja morskog okoliša. Teoretska razrada praktičnih pitanja usklađena s međunarodnim pravom i posebice europskih dokumenatima obogatit će našu znanost i može poslužiti kao osnova normativnom uređenju odnosa RH na moru.Važnost predloženog istraživanja je posebice u kartografskoj projekciji prijedloga svih morskih granica RH (izrađivati će se u suradnji s Hidrografskim institutom u Splitu). |
|
|
|
|
|
|
|
