|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Pretvarači za tramvajska vozila i elektromotorne vlakove |
| Voditelj: |
Zvonko Benčić |
| Ustanova: |
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb |
| Sažetak: |
Na elektroničke učinske pretvarače za glavne i pomoćne pogone, na već tradicionalne zahtjeve kao što su: dobre električke karakteristike, teški mehanički i klimatski uvjeti, visoka pouzdanost uz dugi životni vijek i niski troškovi održavanja, danas se pridodaju još i sljedeći zahtjevi: smanjenje mase i izmjera, povećanje djelotvornosti, smanjenje utjecaja na okoliš i sniženje cijene.
Različitost zahtjeva na električke karakteristike elektroničkih učinskih pretvarača u električnoj vuči glede snage, napona te primjene u različitim vrstama tračničkih vozila postavlja nužan zahtjev: pretvarači različitim vozilima moraju biti izgrađeni od identičnih učinskih i upravljačkih modula. Pretpostavlja se da je moguće razviti IGBT-sklopku nazivne strujne opteretivosti veće od 1200 A i nazivne naponske opteretivosti veće od 3300 V i prihvatljivih gubitaka.
Osnovni cilj predloženog istraživanja jest smanjenje trajanja razvoja i materijalnih troškova razvoja novih pretvarača, povećanje sigurnosti uspješnosti novih projekata, te pronalaženje električkih i konstrukcijskih rješenja koja omogućuju smanjenje troškova proizvodnje i održavanja na području električnih vozila. Pri postizanju tog cilja neprekidno će se voditi računa o smanjenju mase, smanjenju izmjera, povećanju djelotvornosti, postizanju približno jediničnog faktora snage i smanjenju utjecaja na okoliš.
Prva očekivana velika primjena je gradsko-prigradski putnički elektromotorni vlak. Izveden je kao 4-dijelna garnitura, čiji su segmenti povezani zglobovima i mijehovima, tako da je putnički prostor vlaka jedna cjelina. Dvoja krajnja kola s upravljačnicama su pogonska. Glavni elektromotorni pogon ostvarit će se s asinkronim kaveznim vučnim motorima napajanim iz kontaktne mreže preko transformatora i pretvarača izvedenih u IGBT-tehnologiji. Sustav upravljanja je mikroprocesorski i omogućuje upravljanje do tri povezane garniture iz jedne upravljačnice.
Koristit će se teorijski i eksperimentalni postupci istraživanja. Kod teorijskih istraživanja koristit će se matematički modeli, a rješavat će se analitičkim i numeričkim metodama, te simulacijom na računalu (npr. korištenjem simulatora Simplorer). Kod eksperimentalnih istraživanja na modelu pogona u laboratoriju te kasnije na vozilu, mjerenjima će se analizirati ponašanje pogona; rezultati mjerenja će se naknadno po potrebi obrađivati analitičkim i numeričkim metodama. |
|
|
|
|
|
|
|
