|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Stohastički i kibernetički modeli u antropologiji |
| Voditelj: |
Lajos Szirovicza |
| Ustanova: |
Institut za antropologiju, Zagreb |
| Sažetak: |
Dosadašnja istraživanja pokazuju da stohastički i kibernetički modeli pridonose boljem razumijevanju strukture ljudskih populacija odnosno njihovih svojstava. Predloženo istraživanje ima cilj (1) unaprijediti postojeće multivarijantne statističke i kibernetičke metode za analizu populacijske strukture i njezinih specifičnih karakteristika; i (2) konstruirati i verificirati nove stohastičke i kibernetičke modele za proučavanje latentne strukture izoliranih populacija na primjerima morfoloških, psiholoških i biodemografskih svojstava. Analiza podataka dobivenih primjenom novih modela omogućit će procjenu utjecaja pojedinih ispitivanih čimbenika na razvoj populacija, a time i testiranje modela. Na temelju dobivenih rezultata moći će se izvesti odgovarajući epistemološki zaključci o vjerodostojnosti (realističnosti) raznih vrsta modela odnosno objašnjenja/predviđanja koje modeli pružaju. Takvi su zaključci relevantni ne samo za antropologiju, već i za filozofiju znanosti.
U kauzalnim modelima bit će istraženi kriteriji razdvajanja antropoloških varijabli, kauzalna svojstva pojedinih modela, koristeći se predviđanjima, intervencijama i protučinjenicama. Na kibernetičkim modelima biodemografije istraživat će se međusobna povezanost malih lokalnih zajednica. Prije empirijskog istraživanja glavnih biodemografskih pokazatelja za danu populaciju (dobne strukture, mortaliteta i nataliteta) ispitat će se preciznost modelskih rješenja pojedinih biodemografskih simulacija. Istraživanja će obuhvatiti biodemografske karakteristike populacije Republike Hrvatske u cjelini, zatim pojedinih njezinih regija koje nisu zahvaćene depopulacijom, kao i regija i populacija zanimljivih za daljnja istraživanja. Kritičko vrednovanje kibernetičkih modela biodemografije – počevši od osnovnog modela (LOPI) – i njihovih rezultata omogućit će objektivnije, kvantitativno utemeljeno sagledavanje asimetričnosti između manjih lokalnih zajednica i centara kojima te zajednice gravitiraju.
Moguća korist od stečenih spoznaja nije samo teorijska. Stohastički modeli nalaze primjenu u čitavom nizu antropoloških straživanja: od izrade sustava tjelesnih mjera za standardizaciju odjeće i obuće (npr. u svrhu prilagodbe standarda ISO lokalnoj populaciji) do planiranja materijalnih sredstava u oružanim snagama (npr. u svrhu prilagodbe standardima NATO-a). S druge strane, na temelju kibernetičkih modela biodemografije mogu se razmatrati različiti scenariji za održivi razvoj pojedinih naselja i regija. |
|
|
|
|
|
|
|
