|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Osobine ličnosti, emocionalni i socijalni procesi kao odrednice zdravlja |
| Voditelj: |
Igor Kardum |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
Novija istraživanja upućuju na važnost poznavanja mehanizama putem kojih se ostvaruju efekti psihosocijalnih faktora poput osobina ličnosti, emocionalne regulacije te socijalnih procesa na različite pokazatelje zdravlja. Pritom se naglašava potreba da se uz subjektivne indikatore (npr. tjelesni simptomi) koriste i objektivne psihofiziološke mjere koje mogu biti povezane s dugotrajnim zdravstvenim ishodima. Također, sve se više naglašava potreba za longitudinalnim nacrtima istraživanja koji omogućuju kauzalno zaključivanje.
Glavna je pretpostavka predloženog projekta da psihosocijalni faktori poput osobina ličnosti, emocionalnih i socijalnih procesa djeluju na biomedicinske i psihološke zdravstvene ishode i to putem različitih psiholoških i fizioloških procesa. Oni mogu pojedince činiti manje ili više osjetljivima na štetne efekte stresa, djelovati na njihove kognitivne procjene, imati efekte na njihov odabir situacija, zdravstvenih ponašanja te na njihovo bolesničko ponašanje.
Očekuju se rezultati koji će pokazati kako navedeni psihosocijalni antecedenti kratkotrajno i dugotrajno djeluju na zdravstvene ishode kod različitih skupina ispitanika (npr. različite dobi, zdravstvenog statusa i izloženosti faktorima zdravstvenog rizika). Nadalje, dobivenim će se rezultatima nastojati pojasniti posrednički i moderatorski mehanizmi djelovanja psihosocijalnih antecedenata na zdravlje s naglaskom na njihovu ulogu u kratkotrajnim psihofiziološkim promjenama.
Podaci će biti prikupljeni laboratorijskim eksperimentalnim i terenskim istraživanjima s naglaskom na longitudinalnim nacrtima, pri čemu će se uz psihosocijalne antecedente mjeriti i zdravstveni ishodi operacionalizirani fiziološkim i psihosocijalnim pokazateljima.
Važnost predloženog istraživanja je u tome što će se uz subjektivne, koristiti i objektivni indikatori zdravstvenih ishoda te što će se na temelju longitudinalnih nacrta moći ispitati i dugotrajni efekti psihosocijalnih antecedenata na zdravlje. Time će se unaprijediti spoznaje na ovom području na temelju kojih će biti moguće razviti i psihološke edukacijske programe vezane uz prevenciju bolesti i promociju zdravlja te unaprijediti buduća istraživanja. |
|
|
|
|
|
|
|
