|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Udio tkiva, kemijski i masnokiselinski sastav mesa simentalske pasmine goveda |
| Voditelj: |
Ivo Karadjole |
| Ustanova: |
Veterinarski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Glavni ciljevi istraživanja su utvrditi fenotipske i genetske korelacije te heritabilitet za udjele tkiva u referentnim uzorcima mesa, zatim za obilježja kemijskog i masnokiselinskog sastava m. longissimusa dorsi kod simentalske pasmine goveda. Rezultati će pridonijeti znanstvenim spoznajama o kakvoći mesa te uzgojnom radu i selekciji bikova.
Kontrolirani tov junadi će trajati 300 dana u dobi junadi od 120 do 420 dana. Prije odlaska na klanje, nakon posta od 24 sata, svaka životinja će biti vagana. Nakon klanja trupovi junadi biti će hlađeni 24 sata. Isječak mesa između 7 i 9 rebra biti će uzet od svake desne polovice junadi u kojima će se disekcijom odrediti količina mišića, masti, kostiju, tetiva i ovojnica (Rako, 1960). U najdužem leđnom mišiću (m. longissimus dorsi - LD) odrediti će se udio vode, suhe tvari, proteina, masti i pepela standardnim postupcima (Beythien-Diemair, 1963) te sastav intramuskularne masti metodom plinske kromatografije (VARIAN CP-3800).
Podaci će biti obrađeni uobičajenim metodama deskriptivne statistike, a fenotipske i genetske korelacije te heritabilitet pomoću SAS statističkog programa (procedura REML i drugi).
Istraživanje će trajati 5 godina prvenstveno zbog toga što su za utvrđivanje genetskih parametara (genetske korelacije, heritabilitet, regresije, trendovi) potrebni podaci za pojedina obilježja kod relativno velikog broja životinja.
U prvoj godini u istraživanja će biti uključeno 5-6 skupina junadi, ukupno 60-72 životinje. Pojedine skupine junadi će biti sinovi jednog bika, dakle polubraća. Tijekom prve godine obraditi će se podaci za preko 45 obilježja. Usporedno će se temeljito proučiti i provjeriti pojedine statističke metode za izračunavanja kvantitativnih genetskih parametara.
U drugoj godini istraživat će se ista obilježja na način opisan u prvoj godini. Predmijevamo da će broj skupina, odnosno životinja biti veći. Na kraju druge godine provjerit ćemo točnost određenih statističkih metoda (programa-modula) za izračun genetskih parametara na uzorku veličine 140-170 životinja.
U trećoj godini rada nastavit će se rad na Projektu opisan u prvoj i drugoj godini istraživanja. Broj skupina, odnosno ukupnih životinja će ovisiti o broju bikova u "Progenom testu po potomstvu".
U četvrtoj i petoj godini, osim već opisanih radnji u prve dvije godine, posebna će se pozornost pridati obradi podataka, pisanju radova te aktivnom sudjelovanju na znanstvenim skupovima u svijetu i u Hrvatskoj. |
|
|
|
|
|
|
|
