|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Unapređenje zdravstvene sigurnosti u proizvodnji i preradbi žitarica |
| Voditelj: |
Vinko Krstanović |
| Ustanova: |
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Patogene vrste plijesni Fusarium značajno narušavaju zdravstvenu ispravnost i tehnološku kakvoću žitarica, pri čemu izrazitu agresivnost u našem agroklimatskom području pokazuju Fusarium graminearum i Fusarium culmorum. Oni su proizvođači jednog od kvantitativno najzastupljenijih mikotoksina deoksinivalenola (DON), te također vrlo raširenog toksina zearalenona (ZEA). DON predstavlja osobito veliki problem jer se zbog svojih fizikalno-kemijskih osobina vrlo teško može ukloniti tijekom preradbe žitarica tako da velikim dijelom prelazi u gotove proizvode. Zbog toga su nadležna tijela EU od 2002. do danas putem nekoliko direktiva poštrila regulativu i smanjila dozvoljene koncentracije za DON i ZEA u proizvodima za ljudsku prehranu i ishranu stoke, te obvezale zemlje članice i kandidate na provedbu monitoringa i poduzimanja mjera za smanjenje zagađenosti žitarica navedenim plijesnima i toksinima. Pouzdani način njihovog suzbijanja je razvoj otpornijih sorti i/ili poduzimanje učinkovitih agrotehničkih mjera. Cilj je ovog istraživanja izvršiti znanstveni uvid u rasprostranjenost F. graminearuma i F. culmoruma na žitaricama, te njihovu sposobnost proizvodnje DON-a i ZEA-a u statistički relevantnom razdoblju na odgovarajućem broju lokacija tzv. «critical control point-CCP» u poljoprivredno najintenzivnijem području Hrvatske, Slavoniji i Baranji. Nadalje, kako će se istraživanje provoditi i na sortnim pokusima Bc Instituta u Zagrebu njegovi rezultati će poslužiti kao osnova selekcionarima i oplemenjivačima žitarica za razvoj genotipski otpornijih sorti koje sukladno tomu imaju značajno manju potrebu za primjenom fitofarmaceutskih sredstava zaštite, a time i ekološki prihvatljiviju proizvodnju. Također će se ustanoviti i odnos između inicijalne zagađenosti žitarica i konačne koncentracije DON-a i ZEA-a u gotovim proizvodima za biotehnološke procesa preradbe žitarica kod kojih procesni uvjeti osobito pogoduju razvoju navedenih plijesni i posljedično povećanju koncentracije navedenih toksina (siliranje, slađenje). Istražiti će se i mogućnosti što učinkovitijeg suzbijanja razvoja ovih plijesni pomoću prirodnih i sintetskih antifungalnih i antimikotoksigenih tvari. Rezultati ovog istraživanja omogućiti će znanstveno utemeljenu procjenu stanja u našim poljoprivredno najintenzivnijim područjima i usporedbu sa ostalim europskim zemljama koje su takav monitoring provele ili upravo provode, a biti će i polazna osnova za razvoj genotipski otpornijih sorti. |
|
|
|
|
|
|
|
