|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Nekliničke metode ispitivanja tvari iz okoliša na stanicama sisavaca i riba |
| Voditelj: |
Zlatko Kniewald |
| Ustanova: |
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Tijekom proteklih desetljeća onečišćenje okoliša promatrano je pretežito zbog kemijskog zagađenja i to najčešće zbog toksičnih ili kancerogenih pesticida i industrijskog otpada koji se ne razgrađuje u okolišu. Danas smo suočeni s činjenicom da ove kemikalije predstavljaju samo jedan mali dio ukupnih onečišćivača u okolišu. Ova druga skupina biološki djelatnih kemikalija uključuje lijekove i aktivne tvari za ljude i životinje uključujući ne samo propisane lijekove i druga biološka sredstva, već i dijagnostička sredstva, narkotike, nutritivne dodatke hrani, mirise, sredstva za zaštitu od sunca kao i mnoge druge proizvode farmaceutske industrije. Takvi spojevi i njihovi biološki djelatni razgradni proizvodi mogu se stalno unositi u vodene sustave kao kompleksne smjese te putem obrađenih ili neobrađenih otpadnih voda i otpada. Onečišćeni vodeni sustavi su posebna opasnost zbog podobnosti upijanja velikih količina vode i zadržavanja toksičnih tvari u svojem organizmu tijekom cijelog životnog ciklusa i tijekom više generacija. Stalno izlaganje opasnim tvarima, koje ne ostavljaju vidljive tragove na vodenim organizmima, nakupljaju se dugo vremena, tako da najveće promjene ostaju nevidljive dok se ne dostigne sveukupna razina koja potom sustavno uništava organizam. Takve promjene često se tumače kao prirodne adaptacije ili ekološka nasljeđa. Dok jednu skupinu spojeva karakterizira otpornost na biološku razgradnju, druga skupina spojeva može biti podložna biološkoj razgradnji, ali je njezin priljev stalno nazočan pa makar i u nanogramskim količinama po litri pa da imaju isti ili još snažniji učinak od prve skupine spojeva. Kada je nakupljanje toksičkih tvari nazočno u morskim organizmina, oni ne moraju biti neposredno sastavni dio hrane čovjeka. Velike količine ribljeg brašna sadržan je u koncentratima za stočnu hranu stoke i peradi te i ovim putem mogu izazvati promjene na reproduktivnom sustavu ili drugim endokrinim promjenama u ljudi. Stoga će stanice sisavaca i riba biti ispitane u cilju određivanja promjena koje izazivaju tvari koje ometaju žlijezde s unutrašnjim lučenjem, a podrijetlom su iz organizama koji žive u vodi. |
|
|
|
|
|
|
|
