|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
(Post)tranzicijski diskurs: reprezentacija, simulacija i identifikacija |
| Voditelj: |
Marina Biti |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
Projekt se zanima za fenomene odčitljive u sferi diskursa – s aspekta jezičnog, ali i vizualnog označavanja – na milenijeskoj prekretnici (posljednja dekada drugog/prva dekada trećeg milenija) na hrvatskom kulturnom prostoru. Vremenski okvir suvremenosti u najužem smislu riječi motri se kroz prizmu fenomena tranzicije i posttranzicije, te s njima povezanih diskursnih mijena. Prate se procesi formiranja značenja (intra- i intertekstualno, intra- i interdiskurzivno), osobito oni koji se vezuju uz pitanja formiranja hrvatskog identiteta i pratećih reprezentacijskih formi, bilo da je riječ o tendencijama učvršćivanja nacionalne paradigme, ili o globalizacijskim, europeizacijskim i internacionalizacijskim trendovima/utjecajima koji nac. atributu pridružuju nove označnice. Identificiraju se reprezentacijski i simulacijski postupci u diskursnoj sferi; ovi potonji osobito u domeni tehnološki posredovanog, medijskog diskursa. S obzirom na kulturološku situiranost, projekt se kreće na različitim poprištima koja formiraju suvremenu (masovnu) kulturu i njezin diskurs, od umjetničke sfere (primarno književnost), preko socijalne, političke i gospodarske, pa sve do virtualnog i medijskog prostora. Diskursni se mikroprostori prate po različitim ključevima (etničkom, rodnom, generacijskom i dr.) kako bi se pitanja hrvatskoga identiteta dovela u relaciju spram relevantnih parametara identiteta uopće. Kada je riječ o književnome fenomenu, ovaj se projekt posebno interesira za odnos tradicionalnih oblika književnosti i tzv. popularnih žanrova, bilo da je riječ o adaptacijama tradic. formi koje posredstvom medija i tehnologije zaprimaju nova značenja (radio-dramatizacije, filmska/video- obrada lit. predložaka, prezentacije lit. djela u CD i DVD formi, video-igre i dr.) ili o izvorno novoj produkciji. Analiza predložaka iz raznih sfera kani na teorijski utemeljen način uputiti na fenomene reprezentacije, simulacije i identifikacije u relaciji spram formiranja hrvatskog kult. identiteta kao diskursne tvorevine, te upozoriti na diskursno aktivne procese koji doprinose formiranju značenjskih paradigmi u (post)tranzicijskim uvjetima Hrvatske. Rezultati će predstavljati doprinos diskursnim istraživanjima koja se provode u okviru kritičke analize diskursa (opći teorijski okvir), kao i onima u okviru područnih kulturalnih studija (s neposrednom usporedivošću kada je riječ o zemljama tzv. zapadnog Balkana), te donijeti nove ažurirane uvide u stanje u Hrvatskoj. |
|
|
|
|
|
|
|
