|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Farmakobotanička i kemijska karakterizacija cvjetnica hrvatske flore |
| Voditelj: |
Željan Maleš |
| Ustanova: |
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
U okviru predloženog projekta istraživat će se morfološko-anatomske karakteristike, kemijski sastav (flavonoidi, fenolne kiseline, eterična ulja, trjeslovine, aminokiseline) i biološki učinci (antioksidativni, antimikrobni, antitumorski, protuupalni) do sada potpuno neistraženih cvjetnica hrvatske flore [vrsta rodova Alyssum L., Aurinia (L.) Desv., vrste Portenschlagiella ramosissima (Portenschl.) Tutin itd.], kao i vrsta, odnosno svojti koje se primjenjuju u pučkoj medicini (Arbutus unedo L., svojte roda Stachys L. itd.). Navedene aktivne sastavnice pokazuju niz bioloških djelovanja (antioksidativno, antimikrobno, antitumorsko, protuupalno itd.). Morfološko-anatomska analiza provest će se svjetlosnom i elektronskom mikroskopijom, dok će se za kvalitativnu i kvantitativnu analizu sastavnica primjeniti kromatografske (tankoslojna i plinska kromatografija, tekućinska kromatografija visoke moći razlučivanja) i spektrometrijske metode (ultraljubičasta/vidljiva spektrofotometrija, spektrometrija masa). Istraživanje bi obuhvatilo i usavršavanje kromatografskih postupaka, koji bi omogućili sigurnu provjeru sastavnica. Istraživanja bioloških učinaka ekstrakata različitih biljnih vrsta i aktivnih sastavnica provest će se različitim postupcima s posebnim naglaskom na određivanje antioksidativnog potencijala. Tako će se pokušati utvrditi povezanost kemijskog sastava cvjetnica hrvatske flore i njihove biološke aktivnosti koja bi mogla pomoći u liječenju različitih bolesti te u objašnjenju njihovog taksonomskog statusa. Taksonomski odnosi definirat će se na temelju rezultata morfološko-anatomskih i kemotaksonomskih analiza. Uzgojem u kulturi pripomoglo bi se zaštiti i opstanku autohtonih biljaka koje su sve ugroženije na svojim prirodnim staništima. Dio istraživanja usmjerit će se na određivanje filogenetskih odnosa unutar nekih biljnih rodova upotrebom molekularnih biljega. Taksonomskim istraživanjima na molekularnoj razini dopunit će se taksonomski odnosi unutar roda Hypericum te istražiti hibridno porijeklo vrste H. perforatum L. Hibrid i potencijalne roditeljske vrste usporedit će se biljezima kloroplastne DNA (cpDNA PCR-RFLP /chloroplast DNA polymerase chain reactions restriction fragment length polymorphism/ i sekvenciranjem). U filogenetsko istraživanje roda Hypericum uključiti će se 30-ak vrsta hrvatske i svjetske flore. Biljezima cpDNA pokušat će se riješiti i druge taksonomske nejasnoće između različitih svojti hrvatske flore. |
|
|
|
|
|
|
|
