|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Istarsko društvo XVI.-XIX. stoljeća: povijesne i kulturološke teme |
Voditelj: |
Slaven Bertoša |
Ustanova: |
Filozofski fakultet, Pula |
Sažetak: |
Predložena problematika jednim dijelom predstavlja nastavak istraživanja prethodnog projekta "Grad i selo u Istri od XVI. do XVIII. stoljeća". Daljnja istraživanja polaze od spoznaje o raznolikosti pojedinih dijelova istarskog poluotoka, koji je u navedenom razdoblju bio politički podijeljen na područje pod Venecijom i središnji dio pod vlašću Austrije. Osim toga, u njegovom su društveno-pravnom organizmu dugo opstojali ostatci prijašnjih vlasti (akvilejskih patrijarha i raznih feudalnih rodova). Istarsko je društvo bilo razdvojeno i zemljopisno/prostorno: na dio u priobalju i onaj u unutrašnjosti, pa se, ovisno o tome, i stanovništvo bavilo ribarenjem, pomorstvom i pomorskim prijevozništvom, ratarstvom ili stočarstvom. Uz migracije, vrlo karakteristične za Istru 16. i 17. stoljeća, važna je i mobilnost žiteljstva, seljenje po poluotoku u potrazi za poslom, kao i zbog ženidbenih veza. Pozornost će se posvetiti proučavanju sveukupnog istarskog poluotočnog prostora te njegovim društvenim ustrojima, jednako kada je riječ o sporim promjenama, kao i dinamičnim preobrazbama. Takvo je praćenje moguće, jer je razdoblje istraživanja protegnuto i na 19. stoljeće, u kojem se zbio niz važnih događaja, koji su ubrzali i preusmjerili razvoj istarskog društva (zbivanja 1848., pojava istarske kulturne inteligencije, prelazak iz nepisane pučke u pisanu i učenu kulturu, pojava novina na hrvatskom jeziku, početak i razvoj narodnog preporoda i dr.). U sklopu projekta bili bi analizirani i prezentirani tekstovi G. Caprina, P. Tedeschija, C. Combija, P. Kandlera i dr., a također bi se proučilo i djelovanje hrvatskih, talijanskih i njemačkih ustanova i društava te znanstveno-tehničkih i kulturnih ustanova austrougarske mornarice u Puli u 19. stoljeću. Sve su spomenute pojavnosti u istarskoj historiografiji dosad bile nedovoljno istražene ili su ostale po strani zanimanja prijašnjih povjesničara. U tome je važnost predloženog istraživanja, a ujedno i očekivanih rezultata. Ono će biti interdisciplinarno, povijesno-narativno, ali i kvantitativno, dopunjeno etnološkim, folklorističkim i kulturno-antropološkim metodološkim postupcima. Istraživanja - s dubljim pogledom u istarske društvene strukture, njihove osebujnosti i mijene - bit će provedena na temelju arhivske građe, sukladno znanstvenim historiografskim metodama, koje, dakako, omogućuju i provjeru opisanih rezultata. |
|
|
|
|
|
|