|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Umjetnička baština Dalmacije od 12. do 16. stoljeća |
| Voditelj: |
Emil Hilje |
| Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
| Sažetak: |
Srednjovjekovna umjetnička baština povijesnog prostora Dalmacije velikim je dijelom dobro poznata, prvenstveno temeljem istraživanja vezanih uz najveća gradska središta (Zadar, Šibenik, Split Dubrovnik), ali i onih koja se odnose na manje gradove, pa i ruralne sredine. Ipak, unatoč dosad ostvarenim spoznajama, brojni su segmenti tog bogatog korpusa umjetničkih djela (arhitekture, skulpture, slikarstva i umjetničkog obrta) još uvijek nedovoljno istraženi ili nedovoljno sustavno prezentirani. Budući da su u pitanju djela koja se mahom ubrajaju među najznačajnije spomenike hrvatske umjetničke baštine, njihova sustavna obrada nameće se kao nužnost budućih istraživanja. Cilj je projekta da, nastavljajući se na prethodni projekt - "Srednjovjekovna umjetnička baština sjeverne Dalmacije", ta istraživanja dijelom proširi i na prostor srednje i južne Dalmacije, te se više nego dosad posveti problemima renesansne umjetnosti. Pri tom će osobita pažnja biti posvećena arhivskim istraživanjima i terenskom radu. Budući da je u okviru dosadašnjeg projekta sustavno pregledan zadarski bilježnički arhiv iz 14. i prve polovine 15. stoljeća, te veći dio šibenskog arhiva iz 15. stoljeća, potrebno je na isti način istražiti i arhive Splita, Trogira i Korčule, ali i nastaviti rad na zadarskoj i šibenskoj arhivskoj građi. Posebna pozornost biti će posvećena najznačajnijim umjetnicima poput Jurja Dalmatinca, Andrije Alešija i Nikole Firentinca, u cilju upotpunjavanja dosad poznate arhivske građe o njihovoj djelatnosti. Iskustvo dosadašnjih istraživanja pokazuje da postoje brojni do sada neuočeni dokumenti, te da se tek na osnovu potpunijeg uvida u arhivsku građu može pristupiti revalorizaciji pojedinih umjetničkih cjelina, ali i novim sintezama pojedinih segmenata srednjovjekovne i renesansne umjetničke baštine na području Dalmacije. Baziranje istraživanja na arhivskom radu zahtijeva da se uz povjesničare umjetnosti koji već imaju znatna iskustva s tom vrstom posla, u njega uključe i specijalizirani stručnjaci, latinisti i arhivisti, što će olakšati i rad na publiciranju građe. Može se očekivati da će tijekom trajanja projekta biti temeljito pregledan dio splitske arhivske građe iz 15. stoljeća, te zadarska arhivska građa iz druge polovine 15. i prve polovine 16. stoljeća. Kao rezultat kombiniranih arhivskih istraživanja i izučavanja sačuvane građe očekuje se bitno unapređenje spoznaja o važnim cjelinama hrvatske umjetničke baštine. |
|
|
|
|
|
|
|
