|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Matematičko modeliranje višekriterijskih problema odlučivanja |
| Voditelj: |
Lavoslav Čaklović |
| Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Matematički odjel, Zagreb |
| Sažetak: |
Teorija odlučivanja kakvu je danas poznajemo formirana je pedesetih godina prošlog stoljeća i njen glavni pravac razvoja je Teorija očekivane vrijednosti (eng. Expected value theory). Današnji razvoj tehnologije, marketinga i kognitivnih znanosti stavlja ju pred nove izazove s kojima se ona sve teže nosi. Devedesetih godina T. L. Saaty predlaže svoju metodu svojstvenog vektora kombiniranu s hijerarhijskom strukturom ciljnog modela
odlučivanja koji se javlja u psiholočkoj literaturi tog vremena. Takav je pristup pokušaj ublažavanja krutosti teorije vrijednosti i pretpostavke da očekivanje dobro opisuje ponašanje homo oeconomicusa. Iako kritizirana od jednog dijela teoretičara odlučivanja Saatyjeva metoda i Expert Choice softver baziran na njoj je jedan od korištenijih u svijetu.
Slabost Saatyjeve metode očituje se u loše izvedenoj konstrukciji konsenzusa, a prednost u dobro definiranom pojmu konzistentnosti ulaznih podataka. Metoda potencijala nastala je kao pokušaj integracije dobro definiranog konsenzusa iz teorije izbora i zadržavanja pojma konzistentnosti iz Saatyjevog pristupa. Metoda potencijala dobro tretira i nepotpune podatake, a u slučaju nepovezanog grafa daje rangiranje na komponentama povezanosti. Korištena je i u dva doktorata (Ž. Ivandić, S. Posavec) kao metoda za određivanje prioriteta u konstrukciji složenih strojeva u strojarstvu i gospodarenju šumskim resursima u šumarstvu. Razvijamo i sofftversku podršku na javnom poslužitelju http://decision.math.hr/ koji je na raspolaganju akademskoj i široj zajednici. Na serveru je omogućemo kreiranje individualnih i grupnih odluka te anketa.
Posebno je interesantna veza između Data Envelopment Analysis (DEA) i metode potencijala koja omogućava dodatno razlučivanje efikasnih jedinica odlučivanja. Sličnost između MP i DEA je u tome što MP računa razliku inputa i outputa u čvoru grafa dok DEA optimizira linearno razlomljenu funkciju (input/output) čijim logaritmiranjem dobijemo razliku.
Modifikacijom MP i dodavanjem koalicija kriterija u hijerarhiju lako se tretiraju neki problemi koje je do sada bilo moguće jedino pomoću fuzzy integrala. Namjeravamo to iskoristiti u implementaciji MP u Conjoint analizi u marketingu. Unutar programa, MP bi bila ugrađena u jezgru inteligentnog sustava (robota) za izvršavanje raznih zadataka, otkrivanje eksplozinvih naprava na primjer, kao i za prepoznavanje okoline u kojoj se robot nalazi i određivanje njegovog položaja na kreiranoj karti. |
|
|
|
|
|
|
|
