|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Genetika, hranidba i uvođenje novih vrsta u akvakulturi |
| Voditelj: |
Ivica Aničić |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Akvkultura u Hrvatskoj suočena je s problemom pada potražnje dominantnih vrsta riba u uzgoju. Alternativa, prisutnom trendu je uvođenje novih uzgojnih tehnologija i novih vrsta. Krajnji uzgojni pravci također mogu biti raznovrsni. Osim zadovoljavanja visoko vrijednih hranjiva za ljudsku prehranu, akvakultura otvara široki prostor u očuvanju autohtonih populacija (domicilne linije šarana), endema (mekousna pastrva solinka), poribljavanju otvorenih voda, proizvodnji test jedinki (smeđi som) i dr. Riblja hrana jedna je od temeljnih pretpostavki uspješnog uzgoja. Mikro komponente riblje hrane (fosfolipidi, provitamini) i njihova uporaba i učinkovitost u nutritivi, uzgojno interesantnih vrsta riba, ukazuju na njihovu esencijalnu ulogu.
Cilj istraživanja je utvrditi pomoću DNA analiza genetsku sliku i stanje populacija šarana (Cyprinus carpio) na hrvatskim ribnjačarstvima i usporediti ih s populacijama otvorenih voda. Jedan od ciljeva je savladati i usavršiti tehniku uzgoja endemične solinke (Salmothymus obtusirostris salonitana) u kontroliranim uvjetima kao jedan od načina zaštite ove jedinstvene, atraktivne trofejne pastrve. Također je cilj utvrditi učinkovitost mikro-nutrijenata (L-Ca-treonat, fosfolipidi) kao stimulatora rasta i razinu interakcijskog učinka, dodanih u hranu smeđeg soma (Ameiurus nebulosus). Uvođenje novih potencijalnih vrsta riba u akvakulturu, grgeč (Perca fluviatilis), ima za cilj obogatiti postojeću strukturu komercijalnih vrsta riba i doprinijeti raznolikosti proizvoda.
Mnogi morfološki markeri pomogli su pri određivanju genetskih razlika šaranskih populacija. No, važnost u istraživanju data je detaljnoj analizi pomoću molekularnih markera. Očekuje se da DNA markeri iskažu stvarno postojeće stanje na ribnjacima, razinu imbridinga, varijabilnost šaraskih populacija, udaljenost među populacijama i dr.
Savladavanje tehnike uzgoja solinke u kontroliranim uvjetima spriječilo bi potencijalnu opasnost njenog izumiranja, uzrokovanog antropogenim djelovanjem. Dosadašnji skučeni areal obitavanja mekousne pastrve mogao bi se proširiti na veći broj devastiranih voda.
Visoki kriteriji kvalitete industrijske riblje hrane, koja teži hranidbenim vrijednostima prirodne hrane, dostupne odgovarajućoj vrsti ribe u prirodnim uvjetima, osiguravaju se studioznim odabirom svake pojedine komponente riblje smjese. Istraživanja nutritivnih mikro komponenti temelje se na pojedinačnim analizama svakog zasebnog aditiva, te mogućem interakcijskom efektu |
|
|
|
|
|
|
|
