|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Antropološka analiza kostura ranosrednjovjekovne populacije iz južne hrvatske |
| Voditelj: |
Marija Definis-Gojanović |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Split |
| Sažetak: |
Antropološke analize nezaobilazne su u nadopuni povijesnih i arheoloških podataka u svrhu pokušaja rekonstrukcije života ljudi u određenom vremenu i prostoru. Cjeloviti antropološki prikazi srednjovjekovnih populacija na području južne Hrvatske su rijetki (Ričice–Mikić, 1983, Zapadna nekropola Salone–Vujanovska, 1990, Nin–Štefančić, 1995, Danilo Gornje–Šlaus, 1996), a obilje arheoloških nalazišta s osteološkim ostacima zahtijeva sustavnu i permanentnu obradu. Cilj ovog istraživanja je sveobuhvatna antropološka analiza ljudskih kostiju koje su otkrivene arheološkim iskapanjima tijekom 80.-ih i 90.-ih godina 20. stoljeća u Naklicama i Tugarima (današnja općina Omiš) te Svećurju i Stombratama-Bijaći (današnja općina Kaštela) – područje starohrvatske kliške županije, kao i na Greblju (Ostrovica) – područje starohrvatske bribirske županije. U radu će se prikazati demografska slika (određivanje spola i dobi) populacije koja je nastanjivala navedena područja u 9. i 10. stoljeću, te morfometrijske karakteristike (analiza neurokranijuma i postkranijuma u svrhu određivanja antropoloških pripadnosti i prosječne visine). Također će se analizirati patološke značajke i traumatološke promjene na kostima i zubima, makroskopski i radiološki (utvrđivanje morfološkog odgovora na životne uvjete u odnosu na socio-ekonomski status pojedinih skupina unutar uzorka), te utvrditi moguća međusobna rodbinska povezanost sahranjenih osoba (analiza epigenetskih elemenata). Podaci istraživanja populacijske pripadnosti (kraniometrijske analize) upotrijebit će se za određivanje biološke udaljenosti između moguće različitih populacija te će se usporediti s arheološkim nalazima koji ukazuju na heterogeni populacijski sustav unutar otkrivenog materijala (prapovijesna nalazišta). Rezultati analize bioloških karakteristika bit će statistički obrađeni što će omogućiti usporedbu sa zemljopisno i povijesno analognim kulturama. Znanstveni doprinos rada je što predstavlja prvu kompleksnu antropološku analizu kosturnih ostataka s arheoloških lokaliteta na ovim područjima u svrhu određivanja antropološkog profila te uvida u način, kvalitetu i uvjete života tog dijela starohrvatske populacije. Nadalje, rezultati osteoloških analiza omogućit će upotpunjavanje podataka dobivenih prethodnim istraživanjima provedenima na uzorcima srednjovjekovne populacije s drugih područja Dalmacije, komparaciju bioarheoloških informacija te doprinijeti boljem razumijevanju problematike podrijetla i migracija Hrvata. |
|
|
|
|
|
|
|
