|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
HELICOBAKTER PYLORI INFEKCIJA - EVOLUCIJA BOLESTI I NOVI TERAPIJSKI POSTUPCI |
| Voditelj: |
Miroslava Katičić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Učestalost infekcije s H.pylori (HP) u populaciji kreće se od 35% u razvijenim, do preko 90% u zemljama u razvoju (u Hrvatskoj: ukupno 67%; u sjevernim područjima 72,9%; u priobalnim 66,0%). HP je glavni uzročnik kroničnog gastritisa i peptičnog ulkusa, a definitivno povećava rizik razvoja karcinoma želuca (karcinogen I reda). Potvrđena je veza između infekcije s HP i nehodgkinskih limfoma (MALT). Eradikacija infekcije s HP značajno smanjuje rizik recidiva peptične bolesti, a intenzivno se proučava mogućnost smanjenja rizika razvoja karcinoma. Cilj ovog istraživanja je nastaviti epidemiološka istraživanja infekcije s HP u Hrvatskoj u asimptomatskoj ("zdravoj") populaciji (cca 1000-3000 godišnje); odrediti čimbenike virulencije odgovorne za patogenost bakterije u pojedinim područjima Hrvatske, posebno u područjima s niskom i visokom prevalencijom želučanog karcinoma, kao i među bolesnicima s različitim bolestima gornjeg probavnog trakta, nadopuniti algoritam racionalne dijagnostike novim metodama, posebno neinvazivnim. Uvesti i testirati određivanje serološke dijagnostike čimbenika virulencije HP i usporediti ih s molekularnom tipizacijom same bakterije. Testirati uspješnost novih terapijskih protokola u eradikaciji infekcije, u saniranju peptične bolesti, neulkusne dispepsije, kao i u liječenju premalignih stanja (atrofičnog gastritisa, displazija, metaplazija), te MALT limfoma, te pri oštećenju sluznice u bolesnika pod terapijom nester. antireumaticima ili salicilatima, posebno u bolesnika inficiranih s rezistentnim mikroorganizmima na uobičajene antibiotike. Uvesti će se analiza važnosti polimorfizma promotorske regije za TNF- u HP pozitivnih bolesnika, i odrediti ovisnost o prisutnosti pojedinih subtipova cagA gena virulencije bakterije kod HP pozitivnih bolesnika. Eradikacijom infekcije očekuje se značajan pad incidencije recidiva benignih i nastanak malignih bolesti želuca, a praćenjem će se odrediti evolucija promjena na sluznici želuca. Učestalost infekcije u asimptomatskoj populaciji Hrvatske odrediti će se dokazivanjem specifičnih IgG protutijela za HP, te IgG protutijela na antigene - čimbenike virulencije. Navedeni rezultati utjecati će na istraživanja infektivnih, kroničnih i tumorskih bolesti, kao i na javnozdravstvena istraživanja (organizaciju sustava zdravstva, smanjenju troškova zdravstvenog zbrinjavanja, zdravstveno obrazovanje i mjere smanjenja izloženosti rizičnim čimbenicima) što sve pridonosi izrazitom značenju cijele studije. |
|
|
|
|
|
|
|
