|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Kult i religija na istočnoj obali Jadrana u rimsko doba |
| Voditelj: |
Željko Miletić |
| Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
| Sažetak: |
Istraživanjima će se dopuniti saznanja o religijskom životu, kultnim aktivnostima i sakralnim spomenicima rimskog doba na istočnoj jadranskoj obali i u provinciji Dalmaciji; mlađi suradnici na projektu znanstveno će se usavršti i steći vještine potrebne za budući kvalitetan terenski i kabinetski rad.
Izbor tema i ciljevi projekta vezani su uz segmente proučavanja rimske religije koji su kod nas nedostatno istraženi. Kombinacijom terenskog iskapanja i kabinetskog proučavanja utvrdit će se uloga kultova i religije u procesu romanizacije, kao i u jačanju spona između središta (vrhovno božanstvo, car, uprava) i periferije (autohtoni kultovi, municipalna aristokracija, provincija). Ciljevi su: ustanoviti organizaciju carskog kulta u provinciji Dalmaciji i mehanizme širenja imperijalne ideologije moći; odrediti ulogu Jupitera u snaženju države, iskazivanju odanosti administracije i vojske, kao i povezivanju slojeva i grupacija rimskog društva; odrediti nositelje Liberovog kulta i karakter tog božanstva u provinciji Dalmaciji; prikazati kronološki i prostorni razvoj nekropola u Burnumu u Aseriji, funeralnu praksu, razvoj nadgrobnih spomenika, etničku i statusnu sliku pokojnika; prirediti za tisak dvije sinteze o misterijskim kultovima.
Očekuje se da će se pokazati snažna aktivnost koju imperijalne obitelji poduzimaju u organiziranju kulta brigom za podizanje hramova, postavljanje skulptura, opremanjem javnih prostora državnim i vladarskim simbolima, formiranjem svećeničkih kolegija, a sve to, radi obostranih interesa u interakciji s municipalnom aristokracijom i oslobođenicima. Vjerojatno će se pokazati da statusni napredak pripadnika uprave, administracije i vojske, kao i zajednica zahtijeva iskazivanje štovanja prema vrhovnom božanstvu. Liberov kult u provinciji Dalmaciji agrarnog je, plodonosnog i orgijastičkog karaktera, ali osim dionizijačkih tradicija mogla bi se iskazati njegova oficijelnost. Nekropole u Aseriji i Burnumu pokazat će zajedničke osobine (urbanističke, funeralne rituale) ali i različitosti (tipovi spomenika, prilozi, status i podrijetlo pokojnika).
Rezultati će se provjeravati recenzijama pisanih radova, kroz priopćenja na skupovima, znanstvenim napredovanjem mlađih suradnika i novaka.
Istraživanja su temeljna, terenska iskapanja povećat će spomeničku baštinu i kulturološki obogatiti hrvatski identitet i krajobraz, kabinetski rad rezultirat će s više sintetskih radova, a mlađi suradnici će steći znanstvene kompetencije. |
|
|
|
|
|
|
|
