|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Procesi ionske izmjene u sustavu kvalitete industrijskih voda |
| Voditelj: |
Štefica Cerjan-Stefanović |
| Ustanova: |
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb |
| Sažetak: |
U gospodarenju vodama, vodu treba kao sirovinu optimalno iskoristi, a to je moguće separacijom zagađivala pomoću ionskih izmjenjivača i drugih modernih i klasičnih procesa pročišćavanja. Izborom selektivnih ionskih izmjenjivača vezanih uz procese, voda se može pročistiti do 70%. Pročišćena voda se može vraćati u proizvodni proces ili ispustiti u prirodni recipijent. Koncentrirane otopine, dobivene regeneracijom ionskih izmjenjivača (ioni cinka, arsena, kroma, fosfora i fluora) ili koncentrata, vraćaju se kao sirovina u proizvodni proces.
Redoslijed vezanja ionskih izmjenjivača može se samo eksperimentalno odrediti, jer mehanizmi separacije ovise o nizu karakteristika voda određenog proizvodnog procesa. Vode u proizvodnji gnojiva, pocinčavanju i bojanju imaju vrlo nejednolik sastav tijekom proizvodnje, što dovodi do radnih šokova u ionskoj izmjenjivačkoj koloni. Proučiti će se segment voda na ulazu u sistem ionske izmjene, tijekom izmjene i eluati. Tako bi se rasteretio ionski izmjenjivač, koji dolazi u kontakt s agresivnim influentom. Paralelno s sintetskim smolama (HP-555, HP-441, Amberlit IRA 93 SP, Lewatit S 4426, Amberlit Cg-400 i Dowex 1x8) ispit će se kapaciteti izmjene, brzine vezanja i krivulje proboja zeolita.
Kromatografske analize provodile bi se na ionskom kromatografskom sustavu DX600, s elektrokemijskim detektorom ED50 i kolonom AS19. Kolona AS19 izabrana je jer je specijalno dizajnirana za analizu oksihalida i aniona u vodi za piće, podzemnim,morskim i otpadnim vodama, te drugim sličnim uzorcima. Mobilna faza bila bi otopina KOH. Testiranje primjenjivosti izabranog modela u ionskoj kromatografskoj analizi provodilo bi se na dvije skupine aniona. Prvu skupinu sačinjavali bi fluorid, klorit, klorid, klorat, nitrat i sulfat ion, a drugu formiat, bromat, nitrit, bromid, karbonat i fosfat ion.
Ovim znanstvenim pristupom će se neuronskim mrežama i genetičkim alogitmima modelirati selektivnost, time će se kontrolirati i upravljati pilot postrojenjem.
Takvim postupkom voda u industriji se ne bi koristila samo jedanput i ne bi se stvarao opasan otpad (talozi na bazi cinka, kroma, arsena, fluora i fosfora). Princip ponovnog korištenja voda u galvanizaciji, industriji gnojiva i korištenju organskih bojila, postat će model obrada voda i drugih industrijskih grana. |
|
|
|
|
|
|
|
