|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Seizmičnost Hrvatske |
Voditelj: |
Marijan Herak |
Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Projekt će, kako je zamišljen, okupiti najveći dio znanstvenih istraživanja u seizmologiji u Hrvatskoj. Glavnina istraživanja odnosit će se na proučavanje svih aspekata seizmičnosti u Hrvatskoj i u susjednim područjima, što uključuje: bilježenje potresa, njihovo lociranje, analizu, katalogiziranje i statističku obradu. Ti podaci bit će ključni za raznolika znanstvena istraživanja, kako ona već započeta, tako i nova. Glavne teme kojima ćemo se baviti su:
1. Statistička analiza seizmičnosti na području Hrvatske, koja uključuje sve postupke nužne za procjenu seizmičkoga hazarda: ocjenu parametara koji definiraju statističke značajke seizmičnosti, te njihovih aleatornih i epistemičkih nepouzdanosti. Posebna pažnja posvetit će se širem području Stona i poluotoka Pelješca, kao i seizmičnosti unutar Jadranske mikroploče. Isto tako, analizirat će se karakteristike većih serija naknadnih potresa ETAS postupkom;
2. Izrada karte seizmičke ugroženosti na razini osnovne stijene (ili srednjeg tla) za razne povratne periode, što uključuje seizmičko zoniranje Hrvatske kao i razvoj postupka za stohastičku (Monte-Carlo) procjenu seizmičke ugroženosti, koji će u obzir uzimati nepouzdanosti ulaznih parametara kao i njihovu međusobnu statističku ovisnost,.
3. Ocjena amplifikacijskih svojstava površinskih slojeva tla, pri čemu će se detaljno razmotriti mogućnost korištenja mikroseizmičkoga nemira kao pobudnog signala;
4. Procjena ugroženosti pojedinih građevina mjerenjem njihova dominantnog perioda osciliranja, te usporedbom sa dominantnim periodom površinskih slojeva tla na kojem su sagrađene;
5. Analiza ugroženosti hrvatske obale od tsunamija. Ovu temu pročavat ćemo numeričkim simulacijama unutar multidisciplinarnog tima u kojem će biti i najpoznatiji hrvatski oceanografi;
6. Proučavanje strukture litosfere u širem području Hrvatske pomoću funkcija prijemnika i disperzije površinskih valova. Na temelju tih rezultata, nastojat će se razviti rutinski postupak određivanja tenzora seizmičkog momenta za hrvatske potrese magnitude 3.5 i više;
7. Analiza dugoperiodičkih potresa (LP events) te inverzija seizmograma u moment-tenzor njihovog izvora;
8. Nastavit će se sva seizmološka istraživanja i opažanja koja imaju trajni karakter - instrumentalno bilježenje potresa i proširenje osnovne mreže seizmoloških postaja, makroseizmička istraživanja i održavanje odgovarajuće baze podataka, i sl. |
|
|
|
|
|
|