zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2019-8-21
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Konstrukcija i struktura jezičnog identiteta 
Voditelj: Dubravko Škiljan
Ustanova: Filozofski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Jezični identitet predstavlja višedimenzionalan i višeslojan fenomen čije se brojne determinante mogu sagledavati sa stajališta različitih znanosti. Suvremene lingvističke teorije, u posljednja tri decenija prihvaćaju tvrdnje, razvijene najprije u etnološkim, antropološkim i sociološkim učenjima, prema kojima je jezični identitet dinamički fenomen i u osnovi mozaičkog karaktera. Projekt će biti artikuliran na tri tematske cjeline: 1) Socijalna konstrukcija jezičnog identiteta i upotreba jezika kao kolektivne identitetske strategije, na primjeru hrvatske jezične zajednice. 2) Simboličke interakcije različitih društvenih grupa s pomoću kojih se uspostavljaju granice između Nas i Drugih i »proizvode« pojedini kolektivni identiteti. 3) Struktura individualnog jezičnog identiteta, sagledana kroz problematiku mentalnog leksikona. Iz strukture projekta proizlaze i njegovi osnovni ciljevi: - analiza procesa konstituiranja kolektivnog jezičnog identiteta i njegove identifikacije u modernim vremenima s etničkim identitetom, na primjeru Hrvatske; - analiza simboličkih, jezičnih i nejezičnih, interakcija među različitim društvenim grupama u složenim jezičnim zajednicama i u višejezičnim društvima; - analiza mentalnog leksikona kao manifestacije jezičnog identiteta, čiji bi konačan rezultat trebao biti prilog za konstituiranje jedne nove teorije mentalnoga leksikona. Osnovni očekivani rezultat cijelog projekta produbljivanje je znanstvenih spoznaja o lingvistički relevantnim aspektima jezičnog identiteta, no rezultati pojedinih tematskih cjelina mogu se primijeniti i u praksi: 1) analiza jezičnih politika kao instrumenata formiranja kolektivne svijesti o jeziku mogla bi pružiti osnovu za oblikovanje hrvatske jezične politike u procesima pristupanja Evropskoj Uniji; 2) izučavanje procesa simboličkih interakcija u složenim i višejezičnim zajednicama omogućuje, stvaranje preduvjeta za multikulturalno obrazovanje i za razvoj društva tolerancije i razumijevanja drugih; 3) analiza strukture mentalnog leksikona omogućuje usavršavanje obrazovnih procesa učenja materinjeg i stranih jezika i stvaranje leksičke baze osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika za sve predmete. Prezentiranje rezultata istraživanja pred znanstvenom zajednicom ujedno će predstavljati osnovni oblik njihova provjeravanja. Važnost projekta, bar iz perspektive istraživačkog tima koji ga koncipira, proizlazi upravo iz ciljeva i rezultata koje očekujemo. 

Natrag