zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2019-2-23
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Teorijska kognitivno lingvistička istraživanja hrvatskoga i drugih jezika 
Voditelj: Milena Žic-Fuchs
Ustanova: Filozofski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Cilj ovoga istraživanja je istražiti na primjerima hrvatskoga i drugih jezika strukturalna načela i značenjske odrednice pojedinih podsustava gramatike kao i dijelova vokabulara. Istraživanje će se temeljiti na postavkama kognitivne lingvistike, točnije kognitivne semantike i kognitivne gramatike. Analiza hrvatskoga u sprezi s drugim jezicima bi upravo svojom kontrastivnošću, a temeljenom na postavkama kognitivne lingvistike, trebala pokazati osnovne različitosti koje nalazimo u značenjskim i gramatičkim (morfološkim i sintaktičkim) strukturama jezika. Štoviše, upravo bi inherentna kontrastivnost ovakvoga pristupa trebala poslužiti kao temelj za nadopunu i daljnju razradu teorijskih postavki kognitivne lingvistike. Konkretni ciljevi su kao prvo, serija članaka i knjiga (Kognitivna lingvistika i jezične strukture, M. Žic Fuchs), u kojoj bi se analizirala sprega kognitivno lingvističkih teorijskih postavki i osnovnih načela strukturalizma, i to poglavito na primjerima iz hrvatskoga jezika. Analiza hrvatskoga jezika s gledišta kognitivne lingvistike važna je jer hrvatski jezik ne samo da je malo istražen s gledišta kognitivne lingvistike, već kao slavenski jezik pruža izazovnu građu za potvrdu, posebice postavki kognitivne gramatike. Ovaj rad će primarno biti usmjeren na sinkronijsko viđenje hrvatskoga jezika, točnije njegova morfološkog i sintaktičkog ustrojstva. Drugi cilj ovoga projekta su dijakronijska istraživanja hrvatskoga, engleskoga i francuskoga, i to u prvome redu na planu semantike. Cilj ovog dijela projekta bit će ostvaren u seriji članaka i knjizi (Značenje kroz vrijeme: poglavlja iz dijakronijske semantike, I. Raffaelli), u kojoj će se prikazati model semantičkoga opisa, pomoću kojeg je moguće opisati i definirati obrasce dinamičkoga ustroja semantičkih struktura, te pokušati odrediti mogućnosti i dosege dijakronijske analize u rekonstrukciji semantičkih, ali i enciklopedijskih podataka. Treće, istraživat će se metafore i metonimije, i to s dijakronijskog i sinkronijskog gledišta, te ustroj paradigmatske razine u sprezi sa sintagmatskom, i to iz kontrastivne perspektive hrvatskoga jezika spram drugih jezika. Ovaj dio istraživanja bit će realiziran u nizu radova te četiri doktorske disertacije. 

Natrag