|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Starohrvatski rječnik |
| Voditelj: |
Amir Kapetanović |
| Ustanova: |
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb |
| Sažetak: |
Jedan od primarnih zadataka hrvatske filologije je izrada Starohrvatskoga rječnika. On bi sustavno leksikografski opisao leksik hrvatskog jezika od 11. stoljeća do posljednjih desetljeća 15. stoljeća. Zbog manjka toga temeljnoga filološkoga djela otežan je uvid u predstandardna razdoblja hrvatskoga jezika. Mnoga važna jezičnopovijesna istraživanja odgađaju se do pojave toga rječnika. Taj bi rječnik obuhvatio građu koja je dosad nedostatno leksikografski obrađena.
Odabrani izvori iz srednjovjekovlja u Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU (1880-1976) nisu posve reprezentativni, nisu tekstološki usklađeni i nisu temeljito ekscerptirani. Građa za izradu rječnika V. Mažuranića Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik (1908–1922) bila je ograničena samo na pravne izvore. Koncepcija obaju rječnika zasnovana je na spoznajama filologije iz druge polovine 19. stoljeća.
Starohrvatski rječnik prevladao bi nedostatke prethodnih leksikografskih nastojanja. Prezentirao bi sve hrvatske idiome kojima su Hrvati zadovoljavali komunikacijske potrebe u srednjem vijeku, i to čakavski i štokavski. Kajkavski udio našao bi se jedino u glagoljaškim zbornicima kao dio hibridnoga književnojezičnoga tipa. Izvornici su pisani trima pismima (glagoljica, ćirilica, latinica). Ta će tropismenost biti prevladana suvremenom latiničkom transkripcijom izvora. Tako će jezik srednjovjekovnih tekstova biti dostupan ne samo filolozima nego i drugim stručnjacima i zainteresiranom općinstvu.
Glavni je cilj istraživanja leksikografski opisati leksik hrvatskog jezika od prvih njegovih zabilježbi do konca 15. stoljeća. Osim izdavanja rječnika izradit će se pouzdan, računalno obrađen i obilježen korpus najstarijih razdoblja hrvatskog jezika.
Istraživanje će pokazati leksičko bogatstvo hrvatskoga jezika u srednjem vijeku i potvrditi teze o povezanosti svih hrvatskih idioma te omogućiti uvid u raslojenost hrvatskoga jezika u predstandardnom razdoblju s obzirom na njegovu upotrebu u različitim područjima života. Kontrastiranjem svih izvora razotkrit će se ne samo jezični, nego i kulturnopovijesni slojevi koji se odslikavaju u leksikonu i jezični kontakti Hrvata s (ne)slavenskim narodima.
Rad na izradi rječnika zamišljen je u nekoliko međusobno povezanih faza i u svim fazama rada rezultati se mogu provjeravati, od konsolidacije korpusa do objave rječnika.
Starohrvatski rječnik bit će važno polazište ne samo filološkim nego i drugim povijesnim istraživanjima nacionalnoga identiteta Hrvata. |
|
|
|
|
|
|
|
