|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Knjižna baština u fondovima hrv. knjižnica: izazovi otkrivanja i interpretacije |
| Voditelj: |
Dora Sečić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Istraživanje i obrađivanje literature i arhivske građe o hrvatskoj knjizi, knjižnicama i knjižničarima kao i sačuvanih zbirka tek je odnedavno predmet sustavnoga rada s ciljem da se prevlada fragmentarnost i stvori pretpostavka za izradu znanstvenih sinteza koje nam nedostaju. Aktualno uključivanje Hrvatske u europske znanstvene i kulturne programe donosi i potrebu jasne intrepretacije naše knjižne baštine u zajedničkom srednjoeuropskom i mediteranskom prostoru. Poznavanje prošlosti nužno je za javnu prezentaciju ukupne hrvatske baštine u digitalnom svijetu koja je uz ispravnu obradu i trajnu zaštitu artefakata glavni cilj nastojanja u sklopu predloženih istraživanja. Predmet istraživanja bit će ishodišta sačuvanog nasljeđa s ciljem iznalaženja suvremenih obrazaca očuvanja te baštine i njene ispravne javne prezentacije. Područja zanimanja istraživača bit će usmjerena na sve vrste zbirki: bivše privatne knjižnice velikaških obitelji, crkvene knjižnice te državne i javne knjižnice, na proučavanje života i djela poznatih hrvatskih knjižničara te na istraživanje razvoja, utjecaja i međusobnih dodira hrvatskih i drugih europskih knjižnica i knjižničara u 19. i 20. stoljeću. Spoznaje dobivene ciljanim istraživanjima omogućit će pravilno tumačenje pojedinih događanja iz prošlosti, tumačenje doprinosa pojedinih bibliofila te darovatelja knjiga, sagledavanje uloge pojedinih knjižničnih stručnjaka u očuvanju i razvoju zbirki i pravilno smještanje sačuvane baštine u europski kontekst. Za očekivati je da će osobito znanstvena javnost iz srednjoeuropskog prostora biti zainteresirana za rezultate provedenih istraživanja na izvornim materijalima, interpretaciji sadržaja knjižničnih zbirki i komparativnim studijama utjecaja legislative Austrougarske monarhije kao i odredbi i preporuka koje su bile na snazi u Hrvatskoj (hrvatskim zemljama). Kako se radovi nastoje objavljivati usporedno na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku, moguće je očekivati recepciju kulturne i znanstvene javnosti koja može utjecati na daljna istraživanja. |
|
|
|
|
|
|
|
