|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Utjecaj reakcije tla na dinamiku teških metala u sustavu tlo-voda-vinova loza |
| Voditelj: |
Lepomir Čoga |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Primanje, translokacija i ispiranje hraniva u najvećoj mjeri ovisi o genetskim karakteristikama biljke i svojstvima tla, posebice o reakciji tla. Dugogodišnje korištenje poljoprivrednog tla i učestalo provođenje određenih uzgojnih mjera, naročito u vinogradarstvu, uz pozitivne efekte može imati i određene štetne učinke. To se prvenstveno odnosi na akumulaciju nekih esencijalnih (Cu, Zn, Mn i Fe) i neesencijalnih teških metala (Cd i Pb) u tlu i biljnom materijalu, te njihovo ispiranje u podzemne ili površinske vode. Premda se navedeni teški metali mogu akumulirati u tlu i prirodnim geokemijskim procesima ipak je indikativno to da su veće prosječne koncentracije nekih teških metala (Cu, Zn i Cd) utvrđene u površinskom sloju većine vinogradarskih tala, u odnosu na okolne površine.U prilog tomu idu značajno veće prosječne koncentracije teških metala utvrđene u Plešivičko – Okićkom i Svetojansko – Slavetićkom vinogorju (2,16 mg Cd/kg tla, 360 mg Cu/kg tla i 120 mg Zn/kg tla) ili Zelinskom vinogorju (2,26 mg Cd/kg, 395 mg Cu/kg tla i 105 mg Zn/kg tla) u odnosu na tla savske nizine (0,83 mg Cd/kg tla, 22,3 mg Cu/kg tla 83 mg Zn/kg tla). Stoga je s agroekološkog i s marketinškog stajališta, važno utvrditi kakvoću vinogradarskih tala i ako je potrebno zaštititi ih od daljnjeg štetnog utjecaja. U tu svrhu provela bi se istraživanja utjecaja reakcije tla, na dinamiku hraniva i teških metala u sustavu tlo-voda-vinova loza, na području Plešivičkog vinogorja. Postavio bi se stacionarni poljski pokus na dva različita tipa tla: na ekstremno kiselom pseudoglejnom tlu, pH 3,9 u 1M KCl-u, i na karbonatnom tlu, s 33 % -tnim sadržajem fiziološki aktivnog vapna. Uzorci tla i biljnog materijala (lista) za praćenje dinamike dušika, fosfora, kalija, magnezija, i teških metala (Cu, Zn, Mn, Fe, Cd i Pb) uzimali bi se tri puta godišnje: na početku vegetacije, u fazi šare i na kraju vegetacije. Uzorci tla uzimali bi se sa tri dubine: 0-30, 30-60 i 60-90 cm dubine. Kako se radi o nagnutim terenima s izraženim procesima erozije, pratila bi se i količina ispranih hraniva i teških metala. Uzorci voda za kemijsku analizu uzimali bi se iz lizimetara, tijekom cijele godine.
Sukladno dosadašnjim spoznajama, manja mobilnost, akumulacija i ispiranje teških metala očekuje se na karbonatnim tlima u odnosu na ekstremno kisela tla, dok se veći problemi sa željeznom i magnezijevom klorozom očekuju na tlima sa visokom količinom fiziološki aktivnog vapna i kalija. |
|
|
|
|
|
|
|
