zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2020-7-2
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Povezanost pušenja s orodentalnim zdravljem mladih ljudi 
Voditelj: Kata Rošin-Grget
Ustanova: Stomatološki fakultet, Zagreb 
Sažetak: Pušenje duhana glavni je rizični čimbenik koji se povezuje s kroničnom destuktivnom bolešću parodonta. Ono se povezuje s većom učestalošću bolesti zbog gubitka parodontne kosti, gubitka parodontnog pričvrstka kao i stvaranja parodontnih džepova, te eventualno gubitak zuba. Dosada je većina ispitivanja o vezi pušenja i parodontnih bolesti bila usmjerena na starije dobne skupine, dok su studije na mlađim odraslim ljudima rijetke. U ovoj studiji želimo ispitati povezanost pušenja s parodontnim bolestima i zdravljem zubi u skupinama studenata. Naša je pretpostavka da postoji veza između pušenja i gubitka parodontnog pričvrstka u mladih ljudi, ali da pušenje ne bi trebalo biti rizični čimbenik za gubitak zuba u ovoj dobnoj skupini. Nadalje, analizirat ćemo parodontnu mikrobiološku floru u skupinama mladnih pušača i nepušača. Studije o vezi između pušenja i bakterijske flore su proturječne. Uz to, malo se zna o učincima pušenja na sastav sline, posebno na njezine anorganske sastojke. Teški pušači čini se imaju više kalcija u slini nego nepušači. S druge strane, pokazano je da visoki sadržaj kalcija u slini korelira s dobrim zdravljem zubi. Mi pretpostavljamo da bi mehanizam ovog djelovanja mogao biti u vezi s karijespreventivnim djelovanjem topikalnih fluorida. Danas se fluoridne zubne paste široko primjenjuju kao jedna djelotvorna karijespreventivna mjera. Tumači se da je jedan od mehanizama karijespreventivnog djelovanja fluorida stvaranje kalcij fluorida na površini cakline. Smatra se da kalcij fluorid služi kao rezervoar fluorida pod kontrolom pH, koji oslobađa fluoride svaki put kad se pH u plaku snizi. Oslobođeni fluoridi se zatim ugrađuju u hidroksiapatit kroz reakcije disolucije/reprecipitacije. Izvor kalcija za stvaranje kalcij fluorida može biti caklina, slina, plak i zubni kamenac. Naš cilj je evaluirati učinke sline uzete od mladih pušača na stvaranje kalcij fluorida. U pokusu in vitro tretirat će se komadići cakline s fluoridnim zubnim pastama. Dodavanje kalcija slini s fluoridnim zubnim pastama moglo bi poboljšati dentalno zdravlje, dok bi prestanak pušenja mogao poboljšati parodontalno zdravlje. 

Natrag