|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Dentalna patologija divljih sisavaca |
| Voditelj: |
Vera Njemirovskij |
| Ustanova: |
Stomatološki fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Zdravstveni status početnog dijela probavnog sustava,a napose zuba i njima pridruženih asocijacija vrlo često se odražava na ukupni zdravstveni status divljih životinja. U ovom pristupu razlikujemo zube trajnoga i zube ograničenog rasta te smo se stoga i odlučili za istraživanja različitih patoloških stanja u ove dvije grupacije, kao i njihova utjecaja na opće zdravlje životinje te moguće mehanizme prevladavanja poremećaja. U istraživanju trajnorastućih zubi dio istraživanja obuhvaća proučavanje povezanosti između građe tvrdih zubnih tkiva, čvrstoće i elastičnosti mehanički oštećenih zuba, poglavito u slučaju nepotpunih i potpunih prijeloma. Istraživanje suodnosa zakrivljenosti zuba s karakteristikama njihove građe pruža značajan uvid u genezu patoloških promjena i sklonost traumi. Drugi dio istraživanja u ovoj grupaciji odnosit će se na reparacijski potencijal ovih zuba, konkretno na karakteristike zubne pulpe i epitelne proliferativne regije. Poseban naglasak stavit će se na proučavanje rasporeda i karakteristika stem stanica u spomenutoj regiji. U sklopu grupacije zuba ograničenog rasta istraživanja ćemo podijeliti u dvije skupine,prisutnost patoloških promjena u pojedinih grupacija sisavaca (karijes, anomalije, periodontitisi) te utjecaj patologije zuba na ponašanje i stupanj preživljavanja divljih životinja. Poseban naglasak stavit ćemo na istraživanje suodnosa sastava tvrdih zubnih tkiva i sastava hrane na stupanj istrošenosti zuba u pojedinim staništima Republike Hrvatske (nizinska, gorska, brdska i mediteranska regija), a sve kroz utjecaj istrošenosti zuba na kondiciju i zdravlje biljojeda na područjima sa i bez prirodnih neprijatelja (opterećenje predatorima). U slučaju grabežljivaca, istraživanja će biti usmjerena na istraživanje povezanosti patoloških promjena na zubima s pojednim općim i lokalnim bolestima, odnosno latentnim trovanjima (npr. fluoridima) i njihovu refleksiju na promjene u izboru hrane. |
|
|
|
|
|
|
|
