|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Raširenost lišmanioze pasa i papatača posrednika u hrvatskom priobalju |
| Voditelj: |
Tatjana Živičnjak |
| Ustanova: |
Veterinarski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Visceralnu lišmaniozu Svjetska zdravstvene organizacija (SZO)smatra emergentnom zoonozom na jugu Evrope. Lišmanioza pasa, koju uzrokuje Leishmania infantum, je bolest od velikog značaja u veterinarskoj medicini i javno zdravstveni problem. Kod psa, koji je jedini rezervoar uzročnika, može ali i ne mora biti simptoma bolesti, a može biti i smrtonosna. Insekti iz podporodice Phlebotominae (Diptera, Psychodidae), kod nas poznati kao papatači, su jedini posrednici u prijenosu lišmanija na psa i na čovjeka. Od 1997. godine, u Hrvatskoj je lišmanioza dokazana parazitološkim i serološkim pretragama kod nekoliko stotina klinički bolesnih ali i kod naizgled zdravih pasa. Prema rezultatima nedavno provedenih seroepizootioloških istraživanja, lišmanioza pasa je enzootska u dvije dalmatinske županije (od Trogira na zapadu do granice s Crnom Gorom na istoku, na sjeveru od granice s Bosnom i Hercegovinom do Jadranskog mora na jugu, uključujući i srednje i južno dalmatinske otoke) i predstavlja problem za veterinare i vlasnike pasa, ali i potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. Dosada, enzootska lišmanioza pasa nije detektirana niti u jednoj regiji izvan Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, ali nisu niti provedena serološka testiranja. U Hrvatskoj postoji realna opasnost od širenja lišmanioze pasa prema sjeveru uz obalu i prema unutrašnjosti. Nužno je provesti monitoring, kako bi se otkrila nova enzootska žarišta lišmanioze pasa i da se ustanovi da li je vektor prisutan u ostalim dijelovima priobalja. U enzootskoj regiji je nužna pretpostavka za istraživanje i provedbu mjera suzbijanja lišmanioze uspostava dobre suradnja između vlasnika pasa, veterinara, liječnika i djelatnika u javnom zdravstvu. Istraživanje lišmanioze pasa će obuhvatiti poznatu enzootsku regiju, područje koje graniči s njome i sjeverni Jadran. Provodit će se detekcija pozitivnih pasa, liječenje alopurinolom i praćenje tijekom liječenja, te kontrola vektora. Tijekom istraživanja provodit će se serološka i entomološka ispitivanja, parazitološka pretraga, uzgoj parazita in vitro, analiza izoenzima elektroforezom i izolacija i umnožavanje DNA parazita (PCR) iz krvi pasa i tkiva uginulih divljih kanida koji se kreću kako enzootskim, tako i ne-enzootskim područjem. |
|
|
|
|
|
|
|
