|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Molekularna epizootiologija i epidemiologija leptospiroze |
| Voditelj: |
Nenad Turk |
| Ustanova: |
Veterinarski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Leptospiroza je zooantroponoza prirodno-žarišnog tipa, javlja se širom svijeta i značajna je za humano i veterinarsko javno zdravstvo. Uzročnici bolesti su patogene bakterije unutar roda Leptospira. Leptospiroza se u ljudi i životinja očituje u rasponu od blagih inaparentnih oblika pa do veoma teških, praćenih zatajivanjem različitih organa. Mišoliki glodavci predstavljaju rezervoare infekcije, jer izlučuju urinom leptospire u okoliš (površinske vode). Domaće i divlje životinje te čovjek mogu se inficirati izravnim ili neizravnim kontaktom s rezervoarom, oboljelom životinjom ili pak kontaminiranim okolišem. Unatoč propisanim mjerama sprječavanja i iskorjenjivanja, leptospiroza se u Hrvatskoj pojavljuje kao reemergentna bolest u ljudi i u životinja, poglavito u dolinama Save i Drave te drugim geoepizootiološkim područjima pogodnim za održanje uzročnika. Reemergentnost bolesti upućuje na određene promjene u epizootiologiji i epidemiologiji leptospiroze i stoga se želimo fokusirati na istraživanje uzročnika bolesti te istražiti koje leptospire (serovari) cirkuliraju u pojedinim žarištima i koji među njima dominiraju. Cilj ovog projekta je ustanoviti proširenost leptospiroze u rezervoara-mišolikih glodavaca izdvajanjem leptospira iz urina i tkiva bubrega na specifične hranjive podloge, ali i detektiranjem DNK leptospira u tkivu bubrega i urinu uporabom lančane reakcije polimeraze (PCR). Uz to, namjera nam je izdvojiti leptospire i iz krvi oboljelih životinja i ljudi. Izdvojene leptospire ćemo identificirati i tipizirati serološki i primjenom molekularnih metoda; analize polimorfizma genomske DNK dobivenog elektroforezom u pulsirajućem polju (eng. pulsed field gel electrophoresis-PFGE), analize polimorfizma repetitivnih lokusa genoma (eng. variable number tandem repeats –VNTR) i analize sekvenci različitih lokusa genoma (multi locus sequence typing-MLST) uključujući ribosomalne rrs i secY gene. Dobiveni rezultati omogućili bi bolji uvid u epidemio-epizootiološko stanje leptospiroze u Hrvatskoj. Proveli bismo i usporedbu s rezultatima sličnih istraživanja zemalja u okruženju u kojima leptospiroza također predstavlja javno zdravstveni problem. Sustavnim istraživanjem molekularne epizootiologije i epidemiologije leptospiroze u Hrvatskoj unaprijedili bi dijagnostiku dosad temeljenu na serološkoj tipizaciji, upotpunili bi spoznaje o faktorima rizika za ljude i životinje u pojedinim područjima, te time kliničku pojavnost učinili predvidivom kao i ishod bolesti. |
|
|
|
|
|
|
|
