zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-4-28
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Psihološki faktori u modulaciji imunoreaktivnosti 
Voditelj: Ante Sabioncello
Ustanova: Imunološki zavod d.d. 
Sažetak: Homeostaza se održava funkcionalnim interakcijama nervnog sustava, endokrinog sustava i imunolosustava. Adaptivnom reakcijom na stres aktiviraju se simpatički sustav i hipotalamično-hipofizno-adrenalna (HPA) osovina kako bi se postigla stabilnost unutar nešto širih alostatskih granica. Pretpostavlja se da dugotrajna aktivacija stresnog sustava predstavlja znatno alostatsko opterećenje koje može imati patološki učinak. Tegobe izazvane kroničnim stresom tokom rata i u poratnom razdoblju, npr. uslijed stalne opasnosti od terorističkih napada, mogu trajati desetljećima a u slučaju teško traumatiziranih žrtava i doživotno. Stoga je neobično važno dobro upoznati utjecaj na zdravlje takvih psihičkih tegoba, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Biološke posljedice stresa intenzivno su istraživane, ali su rezultati koji se odnose na hormonske i imunološke parametare prilično neujednačeni. Istražujući neke parametre HPA-osovine i imunosustava unutar 10 godina od traumatskog događaja utvrdili smo da ratom uzrokovani stres izaziva promjene u oba sustava. Cilj daljnjeg istraživanja je nastaviti longitudinalno praćenje istih ispitanika kako bismo utvrdili učinak dugotrajnog alostatskog opterećenja te uočili moguće promjene u odnosu na naše prethodne rezultate, kako u razini hormona i glukokortikoidnih receptora, tako i nekih imunoloških parametara (npr. ekspresija perforina, aktivnost NK-stanica). Istraživanja ćemo proširiti određivanjem psihofizioloških i bioloških parametara u bolesnika s PTSP-om pod akutnim stresom čime ćemo procijeniti kako alostatsko opterećenje mijenja reaktibilnost stresnog sustava. Također ćemo uključiti ispitivanje aktivnosti simpatičkog sustava, kao i utjecaja stresa na stupanj aktivacije trombocita te utvrditi kako stres djeluje na Th1/Th2 ravnotežu. Time bismo mogli bolje procijeniti rizik od kardiovaskularnih, autoimunosnih i drugih bolesti vezanih uz stres. Očekujemo da ćemo ovim multidisciplinarnim istraživanjima (imunologija, endokrinologija, hematologija, psihijatrija) steći bolji uvid u mehanizme međudjelovanja živčanog, hormonskog i imunološkog sustava. Predloženo istraživanje može pružiti informaciju o normativnim procesima reakcije na stres, faktorima koji mogu modificirati te procese i načinu njihove deregulacije. Pretpostavljamo da će ovo istraživanje pružiti objektivnu procjenu, a možda i uvid u način prevencije barem nekih štetnih posljedica po zdravlje u žrtava stresa. 

Natrag