zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-4-29
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Rani pokazatelji razvoja alergijskih bolesti u djece 
Voditelj: Mirjana Turkalj
Ustanova: Specijalna bolnica za bolesti dišnog sustava djece i mladeži 
Sažetak: Alergijske bolesti su zadnjih desetljeća u značajnom porastu gotovo u svim razvijenim zemljama Zapada.Podaci o učestalosti alergijskih bolesti u Hrvatskoj su insuficijentni.. Razlog epidemijske pojave alergija u inudstrijski razvijenim zemljama nije razjašnjen, kao niti razlika izmedju urbanih i ruralnih sredina. Vjeruje se da su posljedica medjudjelovanja više čimbenika, kao što su promjena načina života, veća ekspozicija alergenima u okolišu, smanjena ekspozicija bakterijskim antigenima, posebno u ranom djetinjstvu, onečišćenje okoliša, kraće dojenje, načina prehrane, prevelike primjena antibiotika, smanjenja pobola od parazitskih infekcija,itd. Neosporna je uloga nasljednih čimbenika, koji uz djelovanje okolišnih čimbenika posebno u najranijoj životnoj dobi dovode do eksperesije atopijskog fenotipa i pojave alergijskih bolesti. Namjera ovog sitraživanja nam je ispitati koji okolišni čimbenici djeluju u ruralnim, a koji u urbanim sredinama na razvoj alergijskih bolesti. Stoga bi od rodjenja pratili djecu s pozitivnom atopijom u obitelji, koja žive u gradu i na selu, kroz prve 3 godine života, i usporedjivali razvoj atopijskog fenotipa ovisno vrsti i visini ekspozicije okolišnim alergenima i onečišćenjima u zraku, ekspozicije endotoksinima, alergenima iz kućnog mikrookoliša, duhanskom dimu, o načinu života i prehrane (selo/grad), socioekonomskom statusu (ispunjavanjem pripremljenog upitnika). Kontrolna skupina bila bi djeca koja imaju obiteljsku anamnezu negativnu glede atopijskih bolesti. Ekspresiju atopijskog fenotipa pratili bi in vitro: određivanjem koncentracije ukupnih i specifičnih IgE protutijela (na mlijeko, jaja, grinje, epitel mačke), CD23, ECP-a, triptaze, TLR2 i TLR9, IL-13, mjerenjem ekspresije kemokinskih receptora na površini eozinofila i limfocota T periferne krvi (CCR-3, CCR-1, CCR-4), aktivacije regulacijskih limfocita T, CD69 te in vivo: kožnim prick testom na inhalacijske i nutritivne alergene (nakon 12,24 i 36 mjeseci). Pratili bi pojavu simptoma alergije na probavnom sustavu, koži i/ili respiracijskom sustavu (rinitis, recidivirajući wheezing) na redovitim kontrolama svakih 6 mjeseci ispunjavanjem upitnika i fizikalnim pregledom djeteta. Iz ovoga istraživanja mogu se izvući vrijedne spoznaje koji čimbenici u ruralnoj sredini djeluju protektivno na razvoj alergija, kojim mehanizmima, te koji su rani biomarkeri ekspersije alergijskih bolesti. 

Natrag