zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-5-8
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Zatajivanje srca u Hrvatskoj 
Voditelj: Ivo Čikeš
Ustanova: Medicinski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Zatajivanje srca ubraja se među najmasovnije bolesti suvremena čovjeka i čini 30% bolničkog mortaliteta, a liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca predstavlja najveći trošak u sustavima zdravstva. Premda je problem zatajivanja srca možda i najistraživanija tema u kardiologiji, u Hrvatskoj do danas ona nije sustavno proučavana. Iz poznatih podataka o prevalenciji zatajivanja srca u općoj populaciji, matematičkim putem će se izračunati reprezentativni uzorak za ispitivanje prevalencije disfunkcije i/ili zatajivanja srca u Hrvatskoj koji će se dobiti metodom nasumičnog odabira u popisu stanovništva Republike Hrvatske. Prevalenciju disfunkcije ili popuštanja srca u nekoj populaciji moguće je ispitati biokemijskim parametrom NT-pro BNP (BNP – moždani natriuretski peptid, engl. Brain Natriuretic Peptide) koji je odličan pokazatelj kongestivnog zatajivanja srca, s visokom specifičnošću i senzitivnošću. U cilju daljnjih sustavnih i znanstvenih istraživanja pojavnosti zatajivanja srca u nas osnovan je bolnički Registar bolesnika sa zatajivanjem srca u okviru Radne skupine za zatajivanje srca Hrvatskoga kardiološkog društva. U sklopu tog registra sustavno će se pratiti bolesnici s primarnim bolestima miokarda u programu transplantacije srca u KBC Zagreb. Genetičko ispitivanje oboljelih i članova njihovih obitelji, kao i određivanje oligoelementa - selena moglo bi pružiti dragocjene podatke o uzrocima i nasljednim karakteristikama kardiomiopatija. Jedna naša pilot studija dokazala je vrijednosti selena nekoliko puta niže u nekih bolesnika s kardiomiopatijma u odnosu na zdravu populaciju. Ako se slični rezultati ponove na većem uzorku bolesnika, bili bi to vrlo vrijedni podatci za znanost i praksu (npr. kardiomiopatija uslijed deficita selena može biti reverzibilna nakon nadoknade selena). Nadalje, zahvaljujući suvremenim laboratorijskim i kliničkim metodama, bilo bi vrijedno proučavati u kojoj mjeri latentno ili manifestno zatajivanje srca utječe na klinički tijek i preživljavanje bolesnika koji primarno boluju od drugoga po važnosti i masovnosti kardiološkoga entiteta – ishemijske bolesti srca.Cilj istraživanja je istražiti kolika je prevalencija disfunkcije i/ili zatajivanja srca i sustavno skupljanje demografskih i kliničkih podataka o bolesnicima. Dobiveni rezultati mogu poslužiti za iznalaženje strategije što boljeg rješavanja jednog od najvažnijih kardiovaskularnih problema u Hrvatskoj što je i preduvjet za neophodne usporedbe sa zemljama Europe i svijeta 

Natrag